Hrvatsko gospodarstvo ove će godine zabilježiti pad aktivnosti od 0,6 posto a u 2015. mogao bi uslijediti blagi oporavak, uz stopu rasta od 0,4 posto, objavio je danas Međunarodni monetarni fond (MMF) u redovnim proljetnim prognozama.

Time su znatno izmijenjene projekcije MMF-a za hrvatsko gospodarstvo od prošle jeseni prema kojima je hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo porasti za 1,5 posto. U 2013. aktivnosti su se smanjile jedan posto, u odnosu na 0,6 posto na koliko je pad procijenjen u listopadskim prognozama MMF-a.

To bi značilo da u MMF-u očekuju novu odgodu oporavka hrvatskog gospodarstva koji bi po novim procjenama trebao nastupiti u 2015.

Snižene su osjetno i procjene inflacije u Hrvatskoj, na 0,5 posto u ovoj godini, u odnosu na 2,5 posto koliko je trebala iznositi prema MMF-ovim jesenjim prognozama. U 2013. iznosila je 2,2 posto, u odnosu na tri posto procijenjenih u MMF-ovim prognozama iz listopada.

U 2015. inflacija bi trebala ubrzati na 1,1 posto, izračunali su u MMF-u.

Osjetno su pak poboljšane prognoze bilance tekućeg računa plaćanja, koja bi ove godine trebala iskazati višak od 1,5 posto BDP-a, izračunali su u MMF-u. U listopadu prognozirali su za ovu godinu manjak od 0,7 posto BDP-a. Iduće godine višak bi se trebao smanjiti na 1,1 posto BDP-a.

U 2013. bilanca je iskazivala višak od 1,2 posto BDP-a, u odnosu na 0,4 posto viška prognoziranih u listopadu.

Znatno su pak pogoršane prognoze nezaposlenosti, koja bi u ovoj godini trebala dosegnuti 16,8 posto, prema metodologiji ILO-a. U jesenjim prognozama MMF je procijenio ovogodišnju stopu nezaposlenosti na 16,1 posto. U 2015. očekuju njezino povećanje na 17,1 posto.

U 2013. stopa nezaposlenosti iznosila je 16,5 posto, čime je MMF snizio jesenju procjenu za 0,1 postotni bod.

MMF objavljuje redovne prognoze za globalno gospodarstvo u cjelini dva puta godišnje, u proljeće i u jesen. Od financijske krize 2008. objavljuju i ažurirane međuprognoze za vodeća gospodarstva i regije u svijetu.

Snižene su prognoze rasta i za skupinu europskih gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju u koju MMF svrstava Hrvatsku. Tako za 2014. godinu u MMF-u za tu skupinu predviđaju rast od 2,4 posto, nasuprot u siječnju procijenjenih 2,9 posto. U 2015. rast bi trebao blago ubrzati, na 2,9 posto. U ažuriranim zimskim prognozama rast je procijenjen na 3,1 posto.

U MMF-u također napominju da bi većina zemalja u toj regiji trebala zabilježiti niže stope inflacije odnosno tek umjerenu inflaciju.

"Temeljna inflacija niska je u nekoliko zemalja a smanjuje se u Bugarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj, što je rezultat raznih čimbenika, uključujući prigušenu domaću potražnju, slabu kreditnu aktivnost i nepovoljna kretanja cijena u inozemstvu", ističe se u izvješću.

Rizik deflacije u zemljama te skupine ipak je nizak, smatraju u MMF-u, jer postupno oživljava domaća potražnja a slabi utjecaj jednokratnih faktora.

Među najvećim rizicima za rast u regiji izdvajaju zakašnjeli oporavak eurozone i obnovljenu volatilnost na financijskim tržištima, proizišlu iz geopolitičkih zbivanja odnosno iz okončanja programa monetarnih poticaja američke središnje banke.

MMF ističe da eurozona ostaje glavni izvor šokova za skupinu europskih gospodarstava u nastajanju i u razvoju s obzirom na to da je njezin rast u snažnoj korelaciji s rastom eurozone a i zbog međusobne snažne financijske povezanosti.