MMF od Milanovića traži brže i odlučnije reformske poteze

Autor: Ana Blašković, Jadranka Dozan , 18. siječanj 2013. u 10:33
MMF kao i Svjetska banka zabrinut je zbog zaostajanja Hrvatske u rastu BDP-a, investicijama, zaposlenosti, konkurentnosti/Reuters

Zamjenica izvršne direktorice MMF-a u Zagrebu u ponedjeljak se sastaje s predstavnicima Vlade, HNB-a, banaka, poslodavaca…

Nemat Shafik, zamjenica izvršne direktorice Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde, u nedjelju stiže u Zagreb, a već u ponedjeljak bi trebala održati niz sastanaka na najvišoj razini.

Posjet je, kako doznajemo, dio šireg obilaska zemalja članica iz regije, kakve vodstvo Fonda organizira s vremena na vrijeme pa tako nakon Hrvatske Shafik nastavlja put Bosne i Hercegovine. Njezin dolazak, dakle, nema veze s redovnim posjetima članova Misije Fonda za Hrvatsku i konzultacijama u sklopu članka IV. Statuta MMF-a. A iako je posjet prvotno izazvao spekulacije da bi se na dnevnom redu mogli naći i razgovori o eventualnom novom aranžmanu Hrvatske s MMF-om, to očito neće biti smjer razgovora. Ma koliko su takva nagađanja u javnosti aktualizirana nakon što je Standard & Poor's Hrvatskoj u prosincu srušio kreditni rejting iz donjeg investicijskog u spekulativni rang. Ipak, razgovori će nedvojbeno biti više od rutinskog posjeta. Podcrtavajući kako se ne radi ni o kakvim razgovorima ili pregovorima o eventualnom aranžmanu, upućeni izvor naglašava kako se u ovakvim prigodama itekako ozbiljno raspravlja o ključnim ekonomskim pitanjima, o makroekonomskoj situaciji i stabilnosti, perspektivama oporavka i rasta te mjerama koje se provode u cilju smanjenja fiskalnih neravnoteža.

"Svrha je posjeta da se bolje upozna situacija u zemlji i razmijene mišljenja s vlastima te organizacijama civilnog društva i privatnim sektorom, ističu i u MMF-u.  Visokorangirana dužnosnica MMF-a za ponedjeljak tako ima dogovorene sastanke s Vladinom vrhuškom – premijerom Zoranom Milanovićem i ministrom financija Slavkom Linićem, kao i s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem. S potonjom dvojicom sastala se i za jesenašnje godišnje skupštine MMF-a u Tokiju. Osim s predstavnicima izvršne i monetarne vlasti, Shafik će se u ponedjeljak susresti i s nekoliko najmoćnijih bankara u zemlji, te s čelnicima Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata. Kao i Svjetska banka  i u MMF-u nam predviđaju tek skroman gospodarski rast. A s obzirom na preporuke članova Misije Fonda u izvješću iz studenoga o potrebi da se na rashodima osiguraju i veće uštede u odnosu na projekcije iz Smjernica ekonomske i fiskalne politike (koje su u tom pogledu bile daleko ambicioznije od konačnog plana proračuna), nema sumnje da u MMF-u dijele i mišljenje Svjetske banke o potrebi rebalansa proračuna i većeg naglaska na rashodovnu stranu proračuna u konsolidaciji javnih financija, kao i o ključnim reformama te izraženim slabostima tržišta rada. Da će to, kao i u izvješću iz studenoga, biti i neka od ozbiljnih upozorenja visoke predstavnice MMF-a Shafik nam potvrđuje i u komentaru pisanom za današnji Poslovni dnevnik (str. 5). Zemlje koje su se dosad pridruživale EU krenule su, kaže, jednim od dva pravca.

Neke su gledale na pridruživanje kao na kulminaciju programa reformi, s tim da je proces reformi nakon članstva izgubio žar, dok su druge gledale na pridruživanje kao na priliku da nastave poduzimati reforme i unaprjeđivati svoje planove rasta i konkurentnosti. "Za Hrvatsku je važno da se svrsta u tu drugu grupu zemalja", kaže Shafik. Hrvatska zaostaje prosječnim rastom BDP-a za većinom drugih europskih zemalja s tržištima u nastajanju, što je od 2009. samo naglašenije. Problem konkurentnosti ugrožava izvoz, rezultat čega je i desetljetna stagnacija njegova udjela u svjetskom. I stopom participacije radne snage (niti 58 posto radno sposobnog stanovništva) zaostajemo. u svjetlu tih naglasaka Shafik i na ulazak u EU gleda kao na  priliku da se razmisli o modelu rasta Hrvatske. 

Komentari (2)
Pogledajte sve

Slijepo pridržavanja diktata iz inozemstva skoro pa obvezno dovodi do još većih problema i dublje krize. Jedino su uspjele one zemlje koje su odlučile samostalno riješiti problem vodeći se vlastitim kriterijima.
Problem sa MMf-om i sličnim institucijama što su krcate birokratima koji sadržajno nemaju pojma kakvo je stanje u zemlji. Sve što vide su tablice sa financijskim izvještajima. U skladu sa istima daju preporuke/sugestije ili naredbe koje će rezultirati vraćanjem kredita zemljama osnivačima MMF-a.
Kad se MMF sagleda u toj perspektivi onda je jasno zašto nije isplativo pridržavati se uobičajenih mantri ili pravila funkcioniranja u kriznim i sličnim situacijama.

SLAVOJ ŽIŽAK :

http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/237821/Zizek-U-Europi-se-osjeti-duh-Ceausescua.html#.UPkwtyflCCk

Za kraj teksta Žižek napominje da je MMF priznao kako su mjere ekstremne štednje još više pogoršale krizu te je tako diskreditirao sve svoje prijašnje savjete.

‘Stotine tisuća poslova su izgubljene zbog takvih pogrešnih proračuna’, kaže Žižek te poentira:

‘U tome je ključna poruka navodno iracionalnih prosvjeda diljem Europe:
prosvjednici znaju da ne znaju i ne prave se da imaju lake i brze odgovore.

No njihov instinkt im poručuje nešto što je istina:
odgovore ne znaju ni oni na vlasti.

U Europi današnjice slijepci vode slijepce.’

New Report

Close