Međunarodni monetarni fond (MMF) više je nego prepolovio prognozu rasta domaćeg gospodarstva na 2,7 posto u ovoj godini zbog posljedica rata u Ukrajini. U redovnim jesenskim prognozama u listopadu MMF je očekivao porast BDP-a od 5,8 posto. U 2023. rast bi trebao snažno ubrzati na 4 posto.

Dok će rast dvostruko usporiti, inflacija bi se trebala gotovo utrostručiti, s 2 na 5,9 posto. U idućoj godini Fond ipak procjenjuje da bi rast cijena trebao prikočiti na 2,7 posto čime bi se gotovo vratio na razinu iz 2021. godine.

U najnovijoj prognozi stopa nezaposlenosti blago je korigirana na niže pa Fond sada očekuje 7,7 posto, s prethodnih 8 posto. U 2023. nezaposlenost bi još trebala pasti, na 7,4 posto. Lani je ta stopa dosegnula 8,2 posto, 0,2 postotna boda niže od jesenskih procjena.

Pozitivna očekivanja MMF ima oko manjka na tekućem računu bilance plaćanja za koji računaju da će se prepoloviti na 0,4 posto BDP-a. Iduće godine tekući račun trebao bi biti ‘u plusu’, s 0,3 posto BDP-a suficita.

Hrvatska je u skupini europskih gospodarstva u nastajanju kojima se predviđa pad aktivnosti za 2,9 posto, nakon lanjske prognoze rasta od 3,6 posto. U 2023. MMF europskim gospodarstvima u nastajanju prognozira oporavak za 1,3 posto.

Pad ekonomske aktivnosti Fond predviđa cijeloj eurozoni koja bi mogla porasti 2,8 posto ove godine (umjesto 3,9 posto koliko se očekivalo još u siječnju), a 2023. dodatno usporiti na 2,3 posto.

Najveći udar trebala bi iskusiti Njemačka koja će ove godine porasti tek 2,1 posto, 1,7 bodova manje nego se ranije očekivalo. Zbog rata u Ukrajini inflacija u području eura trebala bi dosegnuti 5,3 posto, a potom oslabiti na 2,3 posto u 2023.