Formalno uključivanje građana u odlučivanje o proračunu jedna je od ključnih novosti u novom Kodeksu fiskalne transparentnosti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), no Hrvatska zasad ne zadovoljava ni temeljnu praksu uključivanja javnosti u taj proces, navodi se u danas objavljenom osvrtu Instituta za javne financija (IJF) na taj kodeks.

Novi Kodeks, navodi se u osvrtu koji potpisuje ravnateljica Instituta Katarina Ott, obuhvaća četiri ključna stupa fiskalne transparentnosti, i to fiskalno izvještavanje, fiskalna predviđanja i proračune, potom analizu i upravljanje fiskalnim zadacima te upravljanje prihodima od prirodnih resursa. Ujedno, uvodi se i novi način 'ocjenjivanja' fiskalne transparentnosti, kojim se želi osigurati da vlade, zastupnici, građani i tržišta dobiju potpunu sliku stanja javnih financija.

Pritom se, ističe Ott, u Kodeksu po prvi put pojavljuje riječ "građani", odnosno jedno od načela Kodeksa je da "Vlada omogućuje građanima razumljiv sažetak implikacija proračunskih politika i mogućnost da sudjeluju u odlučivanju o proračunu", a uključenost građana 'mjeri' se kroz tri moguće prakse – temeljnu, dobru i naprednu praksu.

"Hrvatska zasad, nažalost, ne zadovoljava ni temeljnu praksu uključivanja javnosti, ali u nekim od načela bi uz malo truda mogla zadovoljiti čak i naprednu praksu. Hrvatska, naime, formalno objavljuje mjesečne izvještaje, no ne unutar mjesec dana, već s popriličnim zakašnjenjem, a upravo se 'objavljivanje mjesečnih izvještaja unutar mjesec dana' smatra naprednom praksom", ističe Ott.

Dodaje i da su za nas "neka od načela zasad u sferi science-fictiona" i pritom navodi primjer vezan uz porezne izdatke, za koje temeljna praksa zahtjeva da se procjena gubitka prihoda zbog poreznih izdataka objavljuje najmanje jednom godišnje.

"No, u Hrvatskoj se ne objavljuje nikada", ističe Ott te dodaje da primjerice "možemo samo sanjati" i o tome da Vlada redovito objavljuje projekcije održivosti glavnih fiskalnih agregata i svih zdravstvenih fondova i fondova socijalne skrbi za barem deset idućih godina, kao što predviđa novi MMF-ov Kodeks.

Ipak, Ott kaže da, premda Vlada zasad ne čini dovoljno, valja pohvaliti neke od hrvatskih lokalnih jedinica koje su i bez Kodeksa samoinicijativno poduzele korake u pravome smjeru.

Naime, IJF-ova Analiza otvorenosti proračuna hrvatskih županija, gradova i općina, primjerice pokazuje da Labin izravno uključuje svoje građane u izradu proračuna, Koprivnica providi ankete o proračunu, a Duga Resa, Koprivnica i Pula održavaju javne tribine i pozivaju građane da sudjeluju u raspravi o prpračunu.

"To su zasad izolirani iskoraci, no valja se nadati da će ih biti sve više i na lokalnim i na razini središnje države", zbog koticaja koji vlade mogu dobiti od novog MMF-ovog Kodeksa, zaključuje Ott.