Međunarodni monetarni fond (MMF) gotovo je udvostručio procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, koji bi u idućoj godini trebao dodatno ubrzati, pokazuju u utorak objavljene redovne proljetne procjene.  

Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti 1,9 posto, pokazuju najnovije procjene MMF-a. U redovnim jesenjim prognozama objavljenim u prošlogodišnjem listopadu rast u 2016. procijenjen je na jedan posto.

MMF je također udvostručio procjenu prošlogodišnjeg rasta hrvatskog gospodarstva, na 1,6 posto, s prethodno projiciranih 0,8 posto, pokazuje izvješće.

Za iduću godinu u međunarodnom zajmodavcu očekuju rast hrvatskog gospodarstva od 2,1 posto.

Znatno su poboljšane i procjene viška u bilanci plaćanja iskazanog udjelom u BDP-u. Tako bi po novim procjenama višak u bilanci plaćanja u ovoj godini trebao iznositi 2,7 posto, u odnosu na jesenas procijenjenih 1,5 posto. Još je više podignuta procjena viška u prošloj godini, na 4,4 posto, sa 1,7 posto procijenjenih u listopadskim redovnim prognozama.

U 2017. višak u tekućoj bilanci plaćanja trebao bi po MMF-ovim procjenama kliznuti na 2,1 posto.

Više je pak nego prepolovljena procjena inflacije u ovoj godini, na 0,4 posto, s jesenas procijenjenih 1,1 posto. U 2015. cijene su po njihovim novim procjenama pale 0,5 posto dok je u listopadskim prognozama pad procijenjen na 0,4 posto.

U 2017. inflacija bi trebala znatno ubrzati u odnosu na procjenu za tekuću godinu i dosegnuti 1,3 posto.

MMF je povisio i procjenu ovogodišnje stope nezaposlenosti, za 0,3 postotnog boda, na 16,4 posto. U 2015. stopa nezaposlenosti iznosila je po novoj procjeni 16,9 posto, što je također za 0,3 postotna boda više no što su projicirali u listopadskim prognozama.

Za 2017. u MMF-u predviđaju stopu nezaposlenosti od 15,9 posto.

Rumunjska s najvišim procijenjenim rastom u skupini

U široj skupini europskih gospodarstava u nastajanju u koju MMF svrstava Hrvatsku daleko najsnažniji gospodarski rast trebala bi u ovoj godini po novim procjenama zabilježiti Rumunjska, po stopi od 4,2 posto. Slijede Turska s 3,8 posto i Poljska s 3,6 posto.

Mađarsko i bugarsko gospodarstvo trebalo bi u 2016. porasti po 2,3 posto dok najnižu stopu rasta – od 1,8 posto – MMF predviđa za srpsko gospodarstvo.

Ovogodišnja procjena za cijelu skupinu europskih gospodarstava u nastajanju i razvoju podignuta je za 0,4 postotnog boda u odnosu na procjenu iz siječnja i iznosi 3,5 posto. To bi značilo ravnomjeran tempo rasta u odnosu na 2015. U idućoj bi godini tempo trebao blago oslabiti, na 3,3 posto, čime je međunarodni zajmodavac snizio siječanjsku procjenu za 0,1 postotni bod.

MMF objavljuje detaljne prognoze za sve zemlje u jesen i u proljeće, te dodatno i međuprognoze za najveća gospodarstva, te skupine zemalja i regije u zimu i u ljeto.

Cijela skupina gospodarstava u nastajanju i razvoju trebala bi ove godine po najnovijim procjenama MMF-a porasti 4,1 posto, čime je zimska procjena snižena za 0,2 postotna boda. Blago je snižena i procjena za 2017. godinu, na 4,6 posto, s ranije prognoziranih 4,7 posto.

Osim europskih, skupinu još čine azijska gospodarstva u nastajanju i razvoju, Zajednica Nezavisnih Država (ZND), Latinska Amerika i karipske zemlje, Bliski istok, Sjeverna Afrika, Afganistan i Pakistan i supsaharska Afrika.

U sklopu ZND-a rusko bi gospodarstvo – nakon 3,7-postotnog pada u prošloj godini – trebalo ove godine ponovo zabilježiti pad aktivnosti, za 1,8 posto. Potom bi u 2017. trebao uslijediti oporavak, uz stopu rasta od 0,8 posto.

Za kinesko su gospodarstvo siječanjske procjene podignute za 0,2 postotna boda, pa bi kineski BDP ove godine trebao porasti za 6,5 posto a iduće za 6,2 posto. To bi svejedno značilo da usporava tamošnji rast aktivnosti u odnosu na prošlogodišnji rast od 6,9 posto. 

Za Brazil je siječanjska procjena za 2016. godinu promijenjena, pa se ove godine očekuje pad od 3,8 posto, jednako kao i u prošloj godini.  U 2017. se očekuje stagnacija.

Blago snižene procjene svjetskog rasta

MMF je za globalno gospodarstvo za 2016. godinu procjenu snizio za 0,2 postotna boda a za 2017. godinu za 0,1 bod. U ovoj godini tako očekuje rast od 3,2 posto, a u idućoj od 3,5 posto.

"Svjetsko gospodarstvo i dalje raste, no tempom koji sve više razočarava pa je pojačana njegova izloženost negativnim rizicima. Rast je predugo prespor",  ocijenio je u uvodnom govoru Maurice Obstfeld, komentirajući najnovije prognoze za svjetsko gospodarstvo. 

Među rizicima koji izazivaju najveću zabrinutost Obstfeld izdvaja financijske i rizike koji nisu ekonomske prirode. Spominje tako globalna financijska previranja, uključujući nagle rasprodaje rizične imovine, pojačanu nesklonost riziku i oštar pad cijena nafte i ostalih sirovina.

"Prijeti opasnost da se novi valovi oscilacija osjete i u širem gospodarstvu", napominje dužnosnik MMF-a.

Među rizicima negospodarskog podrijetla izdvaja nastavljenu nestabilnost i nasilje u nizu zemalja, ponajprije u Siriji, i posljedičnu izbjegličku krizu i s njom povezane izazove za Europsku uniju,

"Povezano s ostalim pritiscima ekonomske prirode, rezultat je val nacionalizma u Europi", upozorava on, izdvajajući među njegovim manifestacijama realnu mogućnost izlaska Velike Britanije iz EU.

Slabiji rast u skupini razvijenih gospodarstava 

MMF je u najnovijim procjenama snizio procjene rasta u skupini razvijenih gospodarstava svijeta, uključujući Sjedinjene Države, eurozonu i Njemačku, za 0,2 posto u ovoj te za 0,1 posto u idućoj godini. Tako za tu skupinu u ovoj godini očekuju rast od 1,9 posto a od dva posto u 2017. godini. 

Za SAD procjenjuju rast od 2,4 posto u ovoj i od 2,5 posto u idućoj godini

U eurozoni također očekuju ujednačen rast u obje godine, i to po stopama od 1,5 posto u ovoj i 1,6 posto u idućoj godini, a u dlaku iste stope rasta procjenjuju za njemačko gospodarstvo, najveće u Europi.

Za Italiju je siječanjska procjena snižena za 0,3 odnosno 0,1 postotni bod, pa se u 2016. očekuje rast od jedan posto a u 2017. od 1,1 posto.

Među vodećim gospodarstvima eurozone najviša stopa rasta očekuje se u Španjolskoj, od 2,6 posto u ovoj godini, nakon čega bi u 2017. godini trebala skliznuti na 2,3 posto.