Otkup mlijeka u studenom 2015. dosegnuo je tek 471 tisuću tona, bio je manji za čak 102 tisuće tona od količina otkupljenih u studenom 2011.

Istodobno je za više od 6000 smanjen broj isporučitelja mlijeka dok je prosječna isporuka po poljoprivrednom gospodarstvu između studenog 2011. i istog mjeseca 2015. rasla sa 3423 na 4895 kilograma mlijeka. Time je mjesec studeni zapravo samo dodatno potvrdio daljnje urušavanje sektora mljekarstva (traje od 2009. i rekordnog otkupa 675 tisuća tona) na koje ni Vlada RH ni Ministarstvo poljoprivrede u proteklom razdoblju uopće nisu reagirali, a kamo li ocijenili alarmantnim stanjem koje zahtijeva radikalnu intervenciju.

I Slovenija bolja 
Prema dostupnim podacima Europske komisije ovogodišnji rujan na razini EU 28 zaključen je s povećanjem otkupa od 1,5 posto. I dok se na razini cjele ove godine u Hrvatskoj može očekivati otkup od kakvih 510 tisuća tona (lani 522) u susjednoj Sloveniji se hvale godišnjom proizvodnjom od 550 tisuća tona što je, tvrde, količina koja zadovoljava 120 posto lokalne potrošnje. Za razliku od Slovenaca koji prekomjernom proizvodnjom mogu servisirati ne samo domaću potražnju već i izvoz hrvatsko tržište sve više pritišće i zatrpava uvoz.

Nakon ukidanja proizvodnih kvota početkom travnja ove godine, u većem broju članica kao rezultat višegodišnje ciljane poljoprivredne politike bilježi se znatan rast proizvodnje mlijeka, primjerice u Belgiji, Irskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj… i prelijeva se na naše tržište. U Bruxellesu su na osnovu analiza izrađenih na parametrima zajedničkog EU prostora, ali i trendova evidentnih  na globalnoj razini nedavno objavili očekivanja do 2025. godine kako u stočarskoj tako i u biljnoj proizvodnji te pratećoj industriji.

U mliječnom sektoru, stoji u projekcijama Europske komisije, u promatranom razdoblju predviđa se pad broja mliječnih krava za osam posto uz povećanje proizvodnje mlijeka po kravi za 18 posto te rast ukupne proizvodnje i prerade kravljeg mlijeka za 9 posto. U samo godinu dana, točnije između mjeseca studenog ove i prošle godine, s hrvatskih farmi u klaonicama je završilo gotovo 5700 mliječnih grla. Unatoč paralelnom rastu otkupljenih količina po farmi micanje ovako velikog broja krava za rezultat ima pad ukupno otkupljenih količina što je svakako jedan od izazova koji čekaju buduću Vladu RH. 

Bez mljekara
Proizvodnja mlijeka strateški je interes svake članice, no Hrvatska je višegodišnjim nemarom mjerodavnih adresa itekako zakazala u tom segmentu. Premda je proizvodnja iz godine u godinu sve manja, a uvoz je eksplodirao, u aktualnom natječaju za mjeru četiri iz programa ruralnog razvoja nema ni mliječnih farmi ni tova junadi. Izdašne potpore, u visini 50 do čak 90 posto, za nova ulaganja mogu dobiti gospodarstva koja namjeravaju investirati u svinjogojstvo i peradarstvo te u voće i povrće.