U ovom mjesecu očekivanja za hrvatsko gospodarstvo stagniraju. S jedne strane tu je pesimizam u maloprodaji zbog smanjene kupovne moći potrošača, a s druge poboljšana očekivanja u industriji i uslužnom sektoru.

Istraživanje Europske komisije i Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u lipnju za 0,2 boda u odnosu na svibanj, na 109,4 boda.

Analiza pokazuje kako se raspoloženje u maloprodaji naglo pogoršalo, indeks za taj sektor potonuo je čak 4,9 bodova, odražavajući bojazni da bi visoki troškovi života i inflacija mogli natjerati građane na štednju. Puno nade ne daju ni očekivanja potrošača, čiji je indeks pao za 2,3 boda.

S druge strane, čelni ljudi industrije, ali i uslužnog sektora pokazali su na početku ljeta pojačani optimizam pa je u njihovu slučaju indeks rastao za 1,5 odnosno za 1,3 boda. Blago je poboljšano i raspoloženje u građevinskom sektoru, uz rast indeksa za 0,9 bodova.

Čelnici kompanija očekuju da će pojačano zapošljavati u ljetnoj sezoni, pa je indeks EEI porastao za 7,2 boda. Procjenjuju i da je neizvjesnost u poslovanju znatno izraženija nego u svibnju, što se očitovalo u rastu indeksa EUI za 1,3 boda.

Menadžeri u EU i eurozoni očekuju pak slabije poslovanje nego u svibnju, što se očitovalo u padu indeksa ekonomske klime za 1,7 odnosno jedan bod. Među vodećim gospodarstvima najviše je pao indeks ekonomske klime u Nizozemskoj, za 3,6 bodova.

Slijede Njemačka i Španjolska s padom ESI-ja za 1,9 bodova i Poljska gdje je smanjen za 1,5 u odnosu na svibanj, pokazuje izvješće. Menadžeri na oba područja procjenjuju da će manje zapošljavati u idućim mjesecima, a upozoravaju i na pojačanu neizvjesnost u poslovanju