Mladi u Hrvatskoj, oni između 16 i 24 godina, imaju najbolje razvijene osnovne digitalne vještine u Europskoj Uniji, objavio je Eurostat.

Riječ je pokazatelju osnovnih i s tim povezanih digitalnih vještina pomoću kojih statistički zavod Europske komisije rangira članice, a Hrvatska, na vrhu, ima čak 97 posto mladih koji se na internetu uspješno snalaze u traženju informacija, online komunikaciji, rješavanju problema i korištenju softvera. U to su uključena i online kupovina, online bankarstvo, pisanje e-mailova pa čak i osnovno kodiranje.

Prosjek EU-a je 80 posto. Eurostat navodi da je u 2019. osnovne i s tim povezane digitalne vještine imalo četiri od pet mladih što je 24 postotnih poena više od prosjeka ukupne radne populacije u Uniji, gdje je taj postotak 56 posto.

Ovo također znači da Hrvatska ima i potencijalno najbolje pripremljene mlade, odnosno da imaju najbolju bazu znanja koja je nužna da bi se na njoj mogle izgraditi naprednije vještine, specifične za poslove koji dolaze, a koji su povezani s digitalizacijom i Industrijom 4.0.

Eurostat je u popis dodao i države koje su bile članice Unije 2019., a sad više nisu poput Velike Britanija, ali i sve one države koje su s Unijom u posebnim sporazumima, poput Norveške i Švicarske.

Tako su odmah iza Hrvatske na ovoj ljestvici Island i Norveška, gdje 96 posto mladih imaju osnovne digitalne vještine. Zatim slijede Estonija, Litva, Nizozemska i Švicarska, gdje je taj postotak 93 posto. Nakon toga su Grčka i Velika Britanija, gdje je taj postotak 92 posto.

U Češkoj je on 91 posto, a u Austriji i Finskoj 89 posto. Od nama susjednih zemalja osnovne digitalne vještine ima tek 82 posto mladih u Sloveniji, 79 posto mladih u Srbiji, 68 posto u Mađarskoj i 65 posto u Italiji.

Na dnu po osnovnim digitalnim vještinama kod mladih su zadnja, Rumunjska sa svega 56 posto mladih koji imaju osnovne digitalne vještine, zatim Bugarska s njih 58 posto, Turska sa 61 posto i Sjeverna Makedonija sa 64 posto. Eurostat nije objavio podatak za Bosnu i Hercegovinu dok je Crna Gora izvan konkurencije, jer nedostaju podaci za 2019. godinu.

Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva kaže da ga podaci, koje je Eurostat objavio povodom Svjetskog dana vještina mladih, po kojima je Hrvatska na vrhu EU, ne iznenađuju. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva naglašava da su mladi te podatke dodatno potvrdili tijekom posljednjih nekoliko mjeseci.

“Podaci koje je iznio Eurostat odnose se na 2019. godinu dok su u vrijeme krize uzorkovane s Covid-19 u 2020. godini hrvatske škole uspješno odradile školsku godinu udaljenim načinom koristeći digitalne tehnologije. Veliki uspjesi mladih na međunarodnim natjecanjima iz područja informatike i robotike te njihova velika zainteresiranost za digitalne tehnologije ukazuju da Hrvatska živi u digitalnom društvu”, ističe Gršić.

Investitor Nenad Bakić, koji je pokrenuo neprofitni Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) i u sklopu toga razvio najveći izvannastavni i nedržavni STEM program u Europi, kroz pokret Croatian Makers u koji je uključeno više od 200.000 djece samo u Hrvatskoj, ističe da je najnovija statistika Eurostata fantastična vijest za budućnost ove zemlje. Pojašnjava ipak da je Eurostat analizirao podatke o osnovnim digitalnim vještinama. No, da su one usko povezane s onim naprednima.

“Gledajmo to kao piramidu – bez široke i napredne baze nema ni visokog vrha, i obrano, što je više naprednih aktivnosti, baza je šira.

Primjerice, učitelji koji vode đake u naprednim vještinama, zasigurno ostalih učenicima dovode više digitalnih vještina, mijenjaju mentalni sklop u cijelom školstvu”, kaže Bakić. Pojašnjava da su kroz IRIM radili na širenju te baze, ali i na stjecanju naprednijih digitalnih vještina. To se, naglašava, pokazalo ključnim tijekom pandemije.

“U IRIM-u smo razvili najveći nedržavni edukativni program u EU – i to u području STEM, a tijekom ove pandemije se pokazalo kako je sve oko nas STEM, sve epidemiološke teme, sve teme oko cjepiva ili imuniteta, sve je to STEM”, kaže Bakić.

Hrvoje Balen, nacionalni koordinator za digitalne vještine i radna mjesta te potpredsjednik HUP-a i član uprave Algebre oduševljen je ovom statistikom i kaže da je za nju zaslužno mnogo ljudi u nizu područja. HUP je prije dvije godine pokrenuo nacionalnu koaliciju za digitalne vještine i poslove, gdje ga je podržala Vlada te državni tajnik Gršić. Međutim, Tome je prethodilo desetak godine intenzivnog rada na promociji inicijative eSkills u Hrvatskoj.

“Nisu sve promjene brzo vidljive, a to koliko se mladih zna služiti osnovnim digitalnim vještinama je jedan od onih pokazatelja za koje treba vremena da pokažu i ovo je dokaz da se te promjene stvarno i događaju”, kaže Balen.

Navodi da je ovo vrlo pozitivan signal za digitalnu budućnost Hrvatske. No, ističe i da ga treba pomnije analizirati, jer sada treba početi prepoznavati da nije isto znati koristiti tehnologiju i znati tehnologiju upotrijebiti da bi se stvaralo nešto novo, proizvodilo. Ovo potonje ubraja se u naprednije digitalne vještine, a za to slično kao i Bakić, tako i Balen ističe da sad imamo dobru bazu.

Pojašnjava da se sve ovo nije dogodilo iznenada. Unazad osam godina, ističe, intenzivno se radi na projektu eSkills for Jobs, a koji je okupio ljude koji se bave obrazovanjem, školovanjem te radom s djecom. Sa svima se njima radilo na promociji digitalnih zanimanja i digitalnih vještina.

U Hrvatskoj se kroz tu inicijativu popularizirao Hour of Code, kao i Code Week. Nadalje, radila su se istraživanja o poslovima budućnosti da bi se mlade zainteresiralo za takve karijere.

“Radili smo i s državom na tome da uvede informatiku kao obvezan predmet u pete i šeste razrede osnovne škole, a u to je bio uključen i CARNet, koji je pokazao što se sve može kroz projekt eŠkole, odlučujuć projekt unazad nekoliko mjeseci za spas netom završene školske godine”, kaže Balen.

Navodi da je tu bilo i mnogo privatnih inicijative. U slučaju Algebre, kroz projekt digitalne akademije, dosad je s novim digitalnim vještinama obrazovano gotovo 20.000 mladih.

U CARNetu ističu da je ova statistika veliko priznanje projektu eŠkola te da se na jačanju digitalnih kompetencija mladih radi i dalje.

“Jedna od važnih aktivnosti CARNeta je izrada Strateškog okvira za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Hrvatskoj kako bi se usmjerile politike, aktivnosti i projekti u području primjene tehnologije u školama i školskom sustavu do 2030. godine”, zaključuju u CARnetu.