Mlađe generacije nisu se još spremne oprostiti od keša! Uvjerljiva većina sudionika i publike debate „Završava li era gotovog novca?“ organizirao HNB u suradnji s Hrvatskim debatnim društvom, sklonija je argumentima za upotrebu gotovine pred prednostima bezgotovinskih plaćanja. U globalnom tjednu novca pokazalo se da su srednjoškolci, stasali na internetu i otvorenosti društvenih grupa, posebno skeptični prema pitanjima privatnosti i nadzora koje za sobom povlači elektronski trag novca. “Zgodno je da se sve transakcije bilježe ako se borite protiv kriminala, ali u svim drugim situacijama to je nezgodno. Do u detalja se prate informacije o potrošnji i to firme poslije koriste, ciljano vam nude proizvode na društvenim mrežama i internetu, zastrašujuće je da netko zna toliko puno o vama”, argumentirao je Luka Baković iz negacijske grupe koja se protivi tezi o kraju gotovog novca.

Za „živi“ novac smatraju da ima konkretnu vrijednost kad ga držimo kod sebe, dok su sredstva položena na kreditnu karticu, kažu, brojka na nekom serveru na kojem se može dogoditi pogreška ili prijevara i sve lako ispari. I dok je Karla Bebek iz afirmacijske skupine koja je argumentirala bezgotovinska plaćanja isticala prednosti u borbi protiv sive ekonomije i utaje poreza jer se bilježi svaka transakcija, iz učeničke je publike stigla vrlo skromna podrška. Od ozbiljnih primjedbi na činjenicu da netko tamo može znati što sve kupujemo, kome dajemo novac i od koga ga primamo što, smatraju, narušava slobodu, do provokacija o tome da ne moraju baš sve transakcije biti legalne ili da im takva kontrola otežava varanje roditelja ako, recimo, žele kupiti kartu za neki koncert za koji su dobili zabranu…, đaci su se gotovo unisono pobunili protiv izumiranja gotovine. “Kod nas užasno puno ljudi prosi, kako dati novac prosjaku – da mu damo karticu u ruku?! I kako političaru dati novac ako nema keša?”, čulo i vrlo originalnih primjedbi.

Afirmacijska se skupina pozvala i na smanjenje opasnosti od fizičkih napada zbog nenošenja gotovine, no suprotstavljena je strana uzvratila da se od fizičke krađe moguće zaštititi neizlaganjem riziku jer se ne mora ići mračnom ulicom s 1000 kuna u džepu dok se na internetu teško zaštititi od hakerskih upada. No, čulo se ipak i da je za krađu elektronskog novca potrebna veća razina znanja i naprednija tehnologija te da podaci o iznosima koji se čuvaju na računu uvijek negdje ostaju zabilježeni. Mislilo se i na sve moguće situacije, pa i na havarije, tornada, požare i poplave te je negacijska zaključila da je u slučaju prekida internetskih veza ili nestanka struje keš opet na dobitku, kao i na područjima s nerazvijenom infrastrukturom.