Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nedavno su predstavili rezultate trećeg istraživanja financijske pismenosti u Hrvatskoj. Istraživanje je pokazalo da prosječna ocjena financijske pismenosti građana iznosi 12 od mogućih 20 bodova ili 60 posto, što je neznatno bolje u odnosu na posljednje istraživanje (59%).

Ukupna ocjena je kombinacija financijskog znanja, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i konačno postizanje individualnog financijskog blagostanja. U usporedbi s dva ranija istraživanja – iz 2016. i 2020. – financijsko znanje građana poraslo je sa 60 posto (2016.) i 65 posto (2020.) na 70 posto u 2023. godini.

Prvi puta ove godine mjerena je i digitalna financijska pismenost koja uključuje pitanja o poznavanju digitalnih tehnologija, ponašanju i stavovima vezanim uz ponašanje u digitalnom svijetu. Prosječna ocjena digitalne financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 4,87 od mogućih 10 bodova pri čemu je najbolji rezultat ostvaren u komponenti digitalnog ponašanja.

“Posljednje istraživanje ukupne financijske pismenost pokazuje napredak u znanju, ali je jasno da se to može još značajno poboljšati. Posebnu pažnju ćemo, kao društvo, morati pokloniti povećanju razine digitalne financijske pismenosti”, komentirao je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Loše razumijevanje pojmova
Bolji rezultat ostvaren je kod komponente financijskih stavova ili odnosa prema novcu dok je prosječna ocjena financijskog ponašanja građana pala na 4,73 ili s 56 na 53 posto. Najmanju ocjenu imaju mlađi od 19 godina (4,4), koji najgore stoje i u odnosu prema novcu. Posebno zabrinjava činjenica da čak četvrtina građana živi za danas, ne misleći na budućnost. U skladu s time u 2023. godini 51 posto ispitanika koristi jedan ili više oblika aktivne štednje, dok ih je 2019. bilo 68 posto.

Najviše ih štedi novac kod kuće ili u svom novčaniku (33%) ili uplaćuje novac na štedni račun u banci (16%). Iako obavezni, na prvi stup mirovinskog osiguranja kao izvor financija u mirovini računa dvije trećine građana, a na drugi stup njih 45 posto. Treći stup kao izvor financija navodi tek 10 posto građana. Oko 10 posto njih starih između 30-39 godina još uvijek nema planove za mirovinska primanja, a i među onima u dobi od 40 do 60 godina taj udio je oko 7 do 8 posto.

Kako vidi ove činjenice, ali i ostale aspekte financijske pismenosti, posebice kod mladih, upitali smo Natašu Hrabar Kaštelan, voditeljicu Odjela prodaje, marketinga i odnosa s javnošću AZ Mirovinskih fondova. “Kako u ovom, tako i u dosadašnjim istraživanjima financijske pismenosti građana, mali pomaci na bolje, govore u prilog nespornim činjenicama.

Jedna je da na jačanju financijske pismenosti građana treba kontinuirano raditi, a druga je da je to treba raditi na duge staze. Također, kada se pogledaju rezultati po dobnim skupinama, najlošiji su rezultati kod mlađih građana što nas upućuje na zaključak da se teme s područja financijske pismenosti trebaju uključiti u redovne školske programe i to od što ranije dobi odnosno da treba raditi na različitim projektima koji će mladim ljudima pomoći u snalaženju s financijskim proizvodima i raspolaganju novcem”, ističe Nataša Hrabar Kaštelan i dodaje da je interesantan nalaz ovog istraživanja vezan uz neke od financijskih pojmova i znanja u kojima je zabilježen pad u znanju i razumijevanju, a predstavljaju sadržaje koji se već obrađuju u predmetu matematike u školama.

“Radi se o izračunu jednostavne i složene kamate, pojmovima koji zaista trebaju svim građanima kako kod odabira kredita tako i različitih oblika štednje pa i štednje za mirovinu, kako u II. tako i u III. stupu. Vjerujem da kad bi se učenicima kroz obradu ovih matematičkih pojmova ukazalo primjerima iz prakse gdje i kada će im ovo znanje trebati i kada bi se matematika integrirala i u druge predmete, da bi u budućnosti rezultati istraživanja bili puno bolji.

Ovo je samo još jedan primjer zašto pojmove financijske pismenosti treba što ranije integrirati u redovne školske programe”, smatra Natašu Hrabar Kaštelan i navodi kako je loše kada se povećava znanje i razumijevanje financijskih pojmova tek onda kada se s njima suočimo u svakodnevnom životu. Takav je, kaže, slučaj s inflacijom s kojom smo nakon dugo vremena, suočeni u zadnje vrijeme, pa su i rezultati istraživanja vezani uz pojam inflacije, puno bolji od ranijih.

Ulaganje za budućnost
“Stoga i mi u AZ mirovinskim fondovima, ali i kroz Udruženje mirovinskih fondova razvijamo projekte koji su u velikoj mjeri usmjereni mladim ljudima, onima koji će uskoro kročiti u svijet rada i biti odjednom suočeni s financijskim proizvodima koji su im nužni za život, ali i onima o kojima bi se trebali pobrinuti na vrijeme.

Jedna od zaista bitnih potreba svih nas je štednja za buduću mirovinu, a sva pa i ovo istraživanje pokazuju da se o njoj ne brinemo do kasnih zrelih godina, a i onda u jako malom postotku. Ono što je jako važno i presudno upravo kod pitanja buduće mirovine je pobrinuti se o njoj na vrijeme jer je vrijeme ključni faktor kod ovog oblika štednje.

I manji iznosi štednje, ali na dugi rok i uz sve pogodnosti koje se građanima u Hrvatskoj nude kroz dobrovoljnu štednju u razdoblju od četrdesetak godina, a što predstavlja radni vijek, mogu znatno doprinijeti kvaliteti buduće mirovine”, zaključuje Nataša Hrabar Kaštelan.