Početak ljeta i turističke sezone ujedno je i vrijeme “glavne berbe” ovlaštenih mjenjača. Već uobičajeno uvjerljivo najveći prometi u toj tržišnoj niši izvrte se tijekom srpnja i kolovoza.

Lani je, primjerice, gotovo trećina ukupnog godišnjeg prometa ovlaštenih mjenjača ostvarena u ta dva mjeseca, a od početka lipnja do kraja rujna odvilo se 50 posto cjelogodišnjeg prometa.

Za mnoge mjenjače, pogotovo one kojima ti poslovi nisu tek “usputna” djelatnost, ovo bi ljeto, s obzirom na uvođenje eura početkom iduće godine, moglo biti i zadnje u tom biznisu.

Trguju sa 31 valutom
Prema ovaj tjedan objavljenom godišnjem izvješću Hrvatske narodne banke (HNB), u Hrvatskoj je krajem prošle godine aktivno poslovalo oko 850 ovlaštenih mjenjača, s tim da ih je s licencama HNB-a bilo nešto više, ukupno 1146.

Oni koji su tijekom cijele godine ili sezonski pružali uslugu zamjene strane gotovine obavljali su to putem približno 3500 mjenjačkih mjesta, a trgovali su s ukupno 31 valutom. No, od 25,1 milijardu kuna godišnjeg prometa (pri čemu se na otkupe odnosi 18 milijardi kuna) više od 87 posto ili 21,7 milijardi kuna ostvareno je u eurima (15 milijardi kroz otkupe, a ostatak prodajom eura). Glavnina preostalog prometa odnosi se na američki dolar (5,6%) i švicarski franak (4,7% prometa).

U odnosu na 2020. lanjski promet ovlaštenih mjenjača povećan je u prvom redu zahvaljujući oporavku industrije putovanja, i to za 30-ak posto ili gotovo šest milijardi kuna. I prva četiri mjeseca ove godine mjenjačima su donijela međugodišnji rast prometa.

Prema HNB-vim podacima, do kraja travnja ostvarili su 6,73 milijarde kuna nasuprot nepunih pet milijardi kuna u istom lanjskom razdoblju. No, rekordne brojke su, prema svemu sudeći, već otprije iza tog biznisa, neovisno o turističkim rezultatima i procesu uvođenja eura.

Rekordan promet ovlašteni su mjenjači ostvarili još 2017. (30,2 milijarde kuna), iako su u međuvremenu priljevi turističkih deviza rasli. Primjerice, u turistički rekordnoj 2019. mjenjači su odradili manje od 30 milijardi kuna vrijednosti zamjena strane gotovine.

U dobroj mjeri objašnjenje leži u rastućem trendu bezgotovinskih platnih transakcija. Prihvatom inozemnih platnih kartica (izdanih izvan naše zemlje) lani su realizirane transakcije u vrijednosti 20,8 milijardi kuna.

U odnosu na prvu godinu pandemije to je dvostruko više, u odnosu na 2019. niti četiri posto manje, a u odnosu na mjenjački rekordnu 2017. vrijednost transakcija inozemnim platnim karticama obavljenih u Hrvatskoj lani je bila za oko 4,5 milijarde kuna veća.

Povlačenje s tržišta
Sve u svemu, nije neobično što je prošle godine središnja banka izdala manje novih licenci za obavljanje za rad mjenjača nego što ih se povuklo s tržišta.

Prema HNB-ovu godišnjem izvješću, izdano je 28 odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova, a istodobno je uz 31 rješenje o oduzimanju odobrenja evidentirano da je 39 odobrenja prestalo vrijediti “po sili zakona”, uglavnom zbog brisanja mjenjača iz sudskog registra.

Nema sumnje da će s uvođenjem eura broj licenci za te poslove dodatno pasti. Većina od oko (sezonski ili cjelogodišnje) 850 aktivnih mjenjača, doduše, obavlja i druge djelatnosti i mjenjački poslovi im nisu glavna djelatnost.

U HNB-u procjenjuju da su oni osnovna djelatnost za približno 200 pravnih osoba i obrta koje pak te usluge danas pružaju na približno 400 mjenjačkih mjesta. Procjena je i da oni zapošljavaju između 600 i 800 zaposlenika.

Toj skupini poduzetnika otkupi i prodaje eura su predominantnan prihodni oslonac, ali realno je očekivati da će i mnogi kojima je to usputna djelatnost s prelaskom Hrvatske na euro izgubiti interes za licencom za te poslove.