U najizglednijoj varijanti za smjer raspleta krize Agrokora – po svemu sudeći kroz neizbježnu primjenu novog zakona o sistemskim tvrtkama – prvi put se naš državni aparat suočava s posljedicama višestrukog problema koji se zove pucanje 'balona' mjenica bez pokrića. No, isto tako kao ogledalo na drugoj strani stoji i mjenična regulativa. Ona je ovdje moguće svima išla na ruku. Točnije, Zakon o mjenici ima usvojena rješenja iz najrazvijenijih zapadnih ekonomija, a po njemu je, pak, nastala i najučestalija u pravnom prometu zadužnica.
Tako se s mjeničnim problemima gospodarstvenika do slučaja krize Agrokora država nije niti bavila. Dakle, kad su izdane mjenice bez pokrića, kao i bez podloge u robama i uslugama, što se izgleda pokazuje u slučaju Agrokora, zakon ih ne smatra pravno nevaljanima, potvrdilo nam je više pravnika. I bez podloge u robi mjenica je valjana, navodi akademik Jakša Barbić. Dodaje da mjenica ne mora imati nikakvo pokriće da bi bila valjana jer je ona odvojena od temeljnog pravnog posla. Jedino se u postupku između istih stranaka, dakle u slučaju kad nije kolala, može staviti prigovor da nije isporučena roba, a ako je indosamentom mjenica prenesena, ta je veza prekinuta. Kazneni aspekt iz mjeničnog poslovanja, kažu pravnici, otvara se tek u slučaju prijevare do čega je velik korak.
Primjerice, to je slučaj ako je prilikom izdavanja mjenice izdavatelj lažno uvjerio vjerovnika da će imati pokriće na računu za isporučenu robu na dan dospijeća mjenice. Za takvo kazneno djelo prijevare izdavanja mjenice nije dovoljno samo da nema pokrića na računu, nego da je dužnik svjesno obmanuo vjerovnika da će kad dospijeva mjenična obveza biti novca na računu.
Također, kako objašnjava arbitar mr. Miljenko Giunio, inače autor više pravnih knjiga iz područja mjeničnog prava, izdavanje mjenice bez podloge u robama i uslugama samo po sebi nije kazneno djelo, jer se mjenica i izdaje onda kad netko trenutno nema novca. Ali, ističe Giunio, ako je prisutna prijevara, to može biti kazneno djelo u slučaju kad je onaj koji je trgovao mjenicom, a to je tvrtka koja je prodala mjenicu banci, lažno prikazala da će ona biti naplativa, odnosno imati pokriće. U tom slučaju postoje dva dužnika – jedan koji je mjenicu prodao, a drugi koji ju je izdao, pa kad financijska institucija otkupi mjenicu, to znači da je uzela papir koji će po dospijeću naplatiti.
No, ako je pritom bilo uvjeravanja da je to posao koji se isplati, a pokaže se da nije tako, to bi bio taj inkriminirajući element, što je za Giunia u sferi 'fantazije' jer banke i faktoring kuće moraju provjeravati bonitet. Za izdavatelja mjenice (Agrokor) odlučujući inkriminirajući moment, kaže, bio bi samo slučaj ako bi zajednički planirao s određenim krugom tvrtki (dobavljača) da se ona izdaje u kreditne svrhe, a potom ne otkupljuje. "Mjenica u slučaju da nema pokriće u robama i uslugama je fiktivna mjenica, odnosno fiktivni dug koji ne postoji", kaže Giunio. Svaki dug može biti osiguran mjenicom, ali je bitno da on postoji – inače se radi o fiktivnom papiru što može biti kazneno djelo.
4 mlrd.
kuna mjenica izdano je kroz model iz sfere sivog bankarstva
Drugim riječima, po njemu fiktivne mjenice zapravo u pravilu kod nas niti ne postoje. Ipak, kako je tijekom pripreme Lex Agrokora već i proizišlo, u očekivanom postupku prinudne uprave Agrokorove mjenice bez pokrića, po nekima su to i virtualne mjenice, bit će tema za raspravu. U prvi plan izbile su zbog šokantnog volumena što bi ukazivalo i na moguće mjenične iskorake u sivu zonu budući da se dio duga u segmentu domaćih dobavljača izražava kroz oko 4 milijarde kuna mjenica izdanih u aranžmanima tzv. 'shadow bankinga'. Kako se stoga i čini da će novom zakonu manjkati politički, ali i pravni konsenzus, što premijer Andrej Plenković nije uspio osigurati, na vrhu gospodarsko-političke sante leda pod zajedničkim nazivnikom je ključno pitanje: zašto sustav tek u krizi Agrokora otkriva kako veliki gospodarstvenici koriste mjenice, i usto poseban mjenični model poslovanja koji je po nekima doveo do Agrokorova 'balona'.
U osnovi je po sličnom mehanizmu trgovine vrijednosnim papirima sazidana i financijska kriza u Americi s kulminacijom kroz pucanje financijskog balona stvorenog trgovinom hipotekama. Ovdje se, pak, moguće izražava kroz kolanje mjenica bez pokrića u robama u širem krugu aktera involviranih u Agrokorove vrijednosne papire izdane u kreditne svrhe, s time da mjenice bez konkretne robne podloge zakon niti ne brani i to se danas po nekima pokazuje i kao svojevrsna 'rupa'.
Da je to danas pitanje svih pitanja na koje traže odgovor razna državna tijela ukazuje i to što su ta potraživanja na meti zadnjih tjedana u onoj prvoj razini postupanja represivnih tijela koja u akciju kreću na sam spomen minimalne sumnje. Što na kraju može isplivati akcijom policije, ostaje za vidjeti. Naime, pravna dogma da je mjenica apstraktni pravni posao (što znači da se cilj ne vidi iz samog mjeničnog posla), ostavlja mogućnost i da je pogodno sredstvo za, figurativno rečeno, situaciju u kojoj nesavjesnost i nepoštenje, a bez kontrole države, može izazvati ekonomski kolaps.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kazneni zakon ( NN br.125/2011, 144/2012, 56/2015 i 61/2015 ) u članku 279. predviđa kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina za službene ili odgovorne osobe koje u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke, ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri takvu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem ili koja svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući izradbu isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem, a kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i tko neistinitu službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uporabi u službi ili poslovanju kao da su istiniti.
Dvije kreature koje su svojim stavovima rasturile pravni sustav i sudstvo u Hrvata!
Nisam pravnik ali evo mog stava!
Prema Zakonu o računovodstvu ( NN br.: 109/07. ) članak 6. stavak (1) Knjigovodstvena isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor. Osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je prenesena ovlast jamči potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i uredna.
Članak 31. stavak (3) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se poduzetnik u čijim poslovnim knjigama poslovni događaji budu utemeljeni na nevjerodostojnoj dokumentaciji.
Članak 32. stavak (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 100.000,00kuna kaznit će se za prekršaj poduzetnik odnosno osoba iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona ako:
3. ne sastavlja knjigovodstvene isprave sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 5. i 6.),
4. ne provjerava knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige (članak 6.),
Prema Općem poreznom zakonu (NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 ) članak 56. stavak (2) bilježenje podataka u poslovne knjige mora se temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama. Prema istom članku stavak ( 3 ) vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj.
Nadalje, činjenice u postupku se utvrđuje na temelju uredno vođenih poslovnih knjiga, te vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava, a ne dokazuju se izjavama stranke. Vjerodostojnost se odnosi na one koji su dostojni povjerenja, te ne izazivaju sumnju jer im se pripisuje izvornost, a vjerodostojne isprave su one koje potpuno i istinito odražavaju nastale poslovne događaje.
Poslovni događaj, koji se dokazuje knjigovodstvenim dokumentom koji mora zadovoljiti načela urednosti i načelo vjerodostojnosti, mora biti sukladan postojećima pravnim normama i ne smije biti zabranjen.
Knjigovodstveni dokument, u pravilu, izdaje nadležno tijelo u pravnom subjektu pružatelja usluge koje je unutarnjim pravilima ovlašteno izdati i potpisati takav dokument. Vjerodostojnost knjigovodstvenog dokumenata postoji ako je poslovni događaj dokazivan dokumentima uistinu nastao, i to:
– po vrsti,
– po obujmu,
– po količini,
– po kakvoći,
– po vrijednosti.
Od knjigovodstvene isprave se istovremeno zahtjeva ispunjenje načela urednosti. Knjigovodstvena isprava je uredna ako se iz nje nedvosmisleno može utvrditi:
– mjesto njezina sastavljanja
– vrijeme njezina sastavljanja
– materijalni sadržaj.
Pod materijalnim sadržajem knjigovodstvene isprave podrazumijeva se narav, vrijednost i vrijeme nastanka opisane poslovne promjene.
U pogledu definicije pojma vjerodostojne isprave, mjerodavan je Zakon o računovodstvu ( NN br.: 109/07. ) i Opći porezni zakon (NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 ). Sadržaj u knjigovodstvenoj ispravi mora, bilo samostalno ili povezan sa sadržajem drugih vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava navedenih u toj ispravi, točno, jasno i potpuno odražava činjenično stanje relevantno za određeni poslovni događaj koji ima za posljedicu knjigovodstvene promjene, a što u slučaju knjigovodstvenih isprava Tužitelja nije slučaj.
Zakon o računovodstvu ( NN br.: 109/07. ) i Opći porezni zakon (NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 ) uvodi pojam istinitosti kao temeljnu odrednicu knjigovodstvenih isprava. Sadržaj knjigovodstvene isprave mora dakle zadovoljavati kriterij “unutrašnje” i “vanjske” istine odnosno između “onoga kakve stvari jesu” i “onoga kako se stvari predstavljaju”.
Knjigovodstvena isprava nije istinita (autentična) ako se njena prividna (vanjska) svojstva ne poklapaju s njenim izvornim (unutrašnjim) svojstvima. Knjigovodstvenu ispravu koja zadovoljava kriterije unutrašnje i vanjske istinitosti može izraditi isključivo isporučitelj usluge.
Gospodina Giunia kao stručnjaka za financijsko pravo će sada morati angažirati Wall Street klijenti. U poslvnom dnevniku komentare izvjesnog pravnog stručnjaka, redakcija Pd bi ga trebala više protežirati.Wid West zakoni trebaju biti na prvom mjestu.
Mjenica se prodaje uz popust i taj popust je nagrada za rizik u koji novi vlasnik mjenice ulazi. Ako novi vlasnik mjenicu ne naplati to je njegov problem. Razvili ste filozofiju oko relativno jednostavne stvari i upravo zbog vaseg filozofiranja razvio se ovaj kancerogeni patogeni sindrom gdje prodana mjenice nije iskljucivo pravo kupca nego i prijasnjeg vlasnika. Razvili ste alternativne nelogicne pravne mehanizme koji ni u jednoj normalnoj zemlji ne bi prosli parlament niti skrutinizacaju centralne banke. Zato jer popust na mjenicu Agrokora nije 5 posto kako se ona prodavala nego vjerojatno 30 posto jer rizik potrazivanja prema Agrokoru nije 5 posto nego vjerojatno 30 i vise posto kako vidimo iz situacije. Dao dragi bog da potonete svi skupa, lopovski post-komunjarski kriminalci koji ste kule od karata izgradili tudjim novcem i unistavanje drugih vasim neplacanjem i manipulacijom zakona. Drop dead!! Pa ce svima biti bolje kad zlo crkne.
Uključite se u raspravu