Kraj prošle i početak 2015. godine donijeli su brojne promjene u sektoru ribarstva vezane uz obveze Hrvatske zbog članstva u Europskoj uniji (EU). O njima za Poslovni dnevnik govori pomoćnik ministra Ante Mišura, u čijoj je nadležnosti Uprava za ribarstvo.

Uprava za ribarstvo svladala je europsku zadaću, novi Operativni program za 2014.-2020. navodno je uspješno položio test i dobio zeleno svjetlo Europske komisije?
Ne još. Naime, nakon što je neslužbeno poslan Komisiji, ona ga je ocijenila jako dobrim i uzvratila sa samo pet primjedaba. Riješili smo ih i početkom veljače šaljemo ga na zaključnu ocjenu. Očekujemo da će biti potvrđen do ljeta, nakon čega može u primjenu. Dotad ćemo privesti kraju prošli program, vezan uz razdoblje 2007.-2013., po kojem dobivene potpore moramo povući do kraja 2015. S obzirom na velik interes, iznosi u traženim zahtjevima vjerojatno će biti i veći od dodijeljenih nam 11,7 milijuna kuna.

Što je bilo presudno da uspješno odradite zahtjevnu europsku zadaću s obzirom na to da Hrvatska jako loše stoji s izradom i prihvaćanjem ostalih razvojnih programa koji se sufinanciraju iz fondova EU?
Dok su drugi razmišljali uključiti se ili ne u izradu programa za 2007.-2013., i uglavnom su odustali, ova Uprava je odlučila prihvatiti se ipak te zadaće. Čak ne toliko radi novca, primarnija misao bila nam je edukacija. I upravo je taj program bio dobra škola da uspješno svladamo pravila koja uvjetuje Komisija, jer smo proteklih godina potpore dijelili po posve drukčijem modelu, te da se naučimo pisati projekte za europske fondove. Iskreno, nismo očekivali ovako dobar rezultat i zato smo još zadovoljniji.

Na što je usmjeren novi program, putem kojeg do 2020. iz EU možemo povući 252,6 milijuna eura?
Na taj iznos treba dodati još 25 posto sredstava iz našeg proračuna, pa je ukupan iznos oko 300 milijuna. Uz nastavak financiranja trajne i privremene obustave ribolova, imamo mogućnost riješiti ribarske luke i iskrcajna mjesta, probleme koji desetljećima tište ribare. Tu nam velika potpora moraju biti lučke uprave i lokalna samouprava jer, svi bi samo turizam, ne i ribarske luke, pa se ti problemi ne rješavaju. Sredstva su značajna, oko 20 milijuna eura za luke i još osam za iskrcajna mjesta. Zato je jako važno zajedno raditi na projektima. Uprava za ribarstvo nadležna je isključivo za korištenje fondova, sve ostalo je u rukama županija i lokalne vlasti. Ne bude li suradnje u tom trokutu, izgubit ćemo taj novac. Dosta sredstava rezervirano je i za akvakulturu, oko 30 milijuna eura. Zajednička ribarstvena politika taj model, s obzirom na zalihe u podmorju, vidi kao golemi potencijal, dugoročno održiv. U toj proizvodnji Hrvatska ima velike mogućnosti, cilj je godišnji uzgoj povećati na 25.000 tona. Spomenut ću i 30 milijuna eura namijenjenih jačanju nadzora izlova i trženja ribe.

Može li problematika malog ribolova, s obzirom na to da je nekoliko tisuća domicilnih stanovnika početkom godine izgubilo povlasticu za ribolov, možda dobiti neko prijelazno rješenje, posebice su nezadovoljni otočani zbog ukidanja te tradicije?
Osnovni je problem što Mediteranska uredba izričito brani, bez mogućnosti derogacije, korištenja mreža u negospodarskom ribolovu, kategoriji kojoj je pripadao mali ribolov. Danas tu povlasticu ima oko 9500 osoba. Njih 3500 dobit će povlasticu za mali obalni ribolov, on postaje gospodarska kategorija uz dnevni limit izlova do pet kilograma i mogućnost prodaje ribe lokalno. Ostali će besplatno dobiti rekreacijske dozvole, mogu također izloviti do pet kilograma, mogu koristiti sve alate osim mreža i ne smiju prodavati ribu.

Tko će obavljati nadzor i sprječavati zloporabe?
Ukupno imamo 35 inspektora, 20 ih je na moru. Znamo da je to premalo pa smo ovlastili još neke javne službe, primarno djelatnike MUP-a. Organizirat ćemo stalne edukacije za ovlaštene osobe i iz drugih ministarstava, poput obalne straže i carine. No, kako se riba lovi radi tržišta, usmjerit ćemo dosta nadzor na prodaju. Spriječi li se trgovanje, nestat će i motivi za veći izlov u kategoriji malih ribara.

Objavljen je prvi natječaj za 'scrapping', trajni izlazak iz ribolova, za što će biti podijeljeno 4,7 milijuna eura. Ima li mjesta strahu da će ribari masovno pohrliti, mogu dobiti i do pola milijuna eura, i time dovesti u pitanje budućnost nacionalne flote? Može li se dogoditi da u Jadranu za koju godinu neće biti hrvatskih ribarica?
Veliki je interes za 'scrapping': da ribari odlučuju, možda bi svih 300 milijuna eura utrošili za tu svrhu. Cilj države nije uništiti flotu, mora se pametno postupati da potentna flota opstane, pogotovo ona koja može izlovljavati u ZERP-u. Upravo zato kod ovih 4,7 milijuna eura prednost imaju ribari iz zapadne Istre, gdje je velik broj malih brodova koji idućih godina neće moći ispuniti uvjet iz uredbe o novom Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo o 90 ribolovnih dana godišnje s obzirom na ograničenje vezano uz obavljanje ribolova na udaljensti većoj od tri milje. Kako neće moći ispuniti te uvjete, dajemo im prednost. Poslali smo i zahtjev za derogaciju i povlačenje ribolovne crte na 1,5 milju od obale, no teško je procijeniti hoćemo li uspjeti dobiti je i u kojem roku.

Kriteriji za prvi natječaj su po 60 ribarskih dana unatrag dvije godine i nema plaćanja PDV-a, dok se već dogodine broj dana penje na 90 uz vjerojatnu obvezu poreza. Može li država spriječiti stampedo ribara na 'scrapping'?
Može, zato smo i dali prioritet Istri i brodovima koji imaju problem u ribolovu iako je bilo velikih pritisaka da se najprije uključe upravo velika plovila. Natječaj će pokazati kakav je interes, a kako smo u obvezi raditi godišnje izvješće o ribolovnom naporu i stanju flote, ono će pokazati gdje kapaciteti nadilaze ribolovne mogućnosti i onda u tom dijelu treba ići na trajnu obustavu ribolova, čime će se odrediti i maksimalni kapacitet koji može ići u trajnu obustavu ribolova. Nikako ne smijemo izgubiti najznačajnije brodove koji su nam jako važni u vanjskom moru, ZERP-u. 'Scrapping' možemo provoditi do 2017. i još očekujemo 13-15 milijuna eura za taj projekt. Prema stanju resursa, moramo zadržati optimalnu flotu kako bismo bili konkurentni ostalim sudionicima ribarenja u Jadranu koje je sada zbog Zajedničke ribarstvene politike i more EU.

Koliko uopće imamo brodova?
Onih iznad 15 metara je 340-350, oko 40 metara ih je samo pet. Ukupno imamo oko 4400 svih vrsta brodova u gospodarskom ribolovu i 3500 u malom obalnom ribolovu, koji je od ove godine kategoriziran kao gospodarski, što znači da naša flota za gospodarski ribolov ima oko 7700 plovila.

Hrvatska je kao članica EU ove godine prvi put dobila i mogućnost davanja potpore ribarima za privremenu obustavu ribolova, koliko je izdašna?
Ta se mjera koristi u EU, riječ je o 1,25 milijuna eura, vezanih uz razdoblje 2007.-2013. Obeštećeni će biti plivaričari zbog zabrane ribolova od 15. siječnja do 31. siječnja 2015. Mislim da je iznos jako dobar i da će svi biti zadovoljni. Naravno, tu su kriteriji kojima ovlaštenici povlastice moraju udovoljiti, glavni je da nisu dužni državi.

Starta veletržnica u Tribunju

Veletržnice ribe u Rijeci i Poreču neslavno su propale, kad će s trgovanjem početi najnovija, ona u Tribunju?

Vjerujem najkasnije za mjesec dana i očekujem da će dobro raditi. Gravitira joj veliki broj ribara i na prostoru je ribarske luke. Pokušavamo oživiti i onu u Poreču jer objekt i oprema postoje. Rijeka, na žalost, nema uvjete za ponovno aktiviranje.