“Tim pozitivnim prinosima nadoknadili su sve gubitke koje su imali prošle godine. Kategorija A, moglo bi se reći, je ‘pobijedila inflaciju i ostvarila realni prinos’. Za očekivati da će to biti i s B kategorijom, ostaje C kategorija koja ima sporu dinamiku, no i ona pokazuje napredak”, ocjenjuju iz Hanfe u objavi o obveznim mirovinskim fondovima u prvih devet mjeseci ove godine.
Po podatcima Hanfe, neto imovina četiri OMF-a na kraju rujna ove godine iznosila je 19,4 milijarde eura, što je za 76,4 milijuna eura ili 0,4 posto više u odnosu na kolovoz. Krajem rujna u OMF-ovima se nalazilo 2,3 milijuna članova, što je za gotovo 10 tisuća više nego krajem kolovoza.
Najveći dio članova, očekivano je u B kategoriji fondova (osiguranici na sredini radnog vijeka), njih oko 82,4 posto, a OMF-ovi kategorije B su imali i najveću neto imovinu i krajem rujna iznosila je 17,2 milijardi eura.
Neto imovina OMF-ova kategorije A, koja je namijenjena mlađim osiguranicima i ima najviši rizik ulaganja, krajem rujna je iznosila 367 milijuna eura, a u ukupnom broju članova ta kategorija ima udio od oko 13,2 posto.
U kategoriji C, koja je namijenjena osiguranicima koji uskoro idu u mirovinu i najmanje je rizična, je oko 4,3 posto od ukupnog broja članova OMF-ova, a neto imovina te kategorije krajem rujna je iznosila 1,7 milijardi eura.
Tijekom rujna iz OMF-ova je zbog odlaska u mirovinu ili smrti izašlo 1.610 članova.
Kategorija A očekivano ostvarila najviše prinose
Iz Hanfe ističu kako su OMF-ovi kategorije A očekivano ostvarili najviše prinose od početka ove godine i u prvih devet mjeseci ove godine u toj je kategoriji prinos iznosio 10,5 posto.
U razdoblju od siječnja do kraja rujna ove godine prinos za kategoriju B iznosio je 6,5 posto, a za kategoriju C bio je 1,1 posto.
Po podatcima Hanfe, ako bi se prinosi gledali anualizirano, odnosno od početka rada obveznih mirovinskih fondova, onda oni iznose 6,9 posto za Mirex A, za Mirex B iznosi 5,1 posto, a 3,1 posto za Mirex C.
“Glavni razlog za oporavak prinosa nalazi se u oporavku obvezničkog tržišta, a time i velikim dijelom obvezničkog portfelja obveznih mirovinskih fondova. Tako su, obveznička ulaganja krajem rujna iznosila 12,1 milijardi eura, od toga 146 milijuna eura za kategoriju A, 10,3 milijardi eura za kategoriju B, 1,6 milijardi eura za kategoriju C, što je 62,6 posto ukupne imovine obveznih mirovinskih fondova”, navode iz Hanfe.
Ulaganja u dionice krajem rujna iznosila su 4,3 milijarde eura, a i tu se najveći dio odnosio na kategoriju B 4,2 milijarde eura, a 115 milijuna eura na kategoriju A. Ulaganja u dionice u ukupnoj su imovini OMF-ova imala udio od 22,1 posto. Pritom su ulaganja u domaće dionice činila 13,6 posto, a u inozemne dionice 8,5 posto imovine fondova, podatci su Hanfe.
Ulaganja u investicijske fondove iznosila su 2,2 milijarde eura (11,1 posto imovine), od čega se većina ili dvije milijarde eura odnosi na kategoriju B, dok se na kategoriju A odnosi 52 milijuna eura, a 44 milijuna eura na kategoriju C.
Najmanji udio u ukupnoj imovini imala su ulaganja u novac i depozite – tri posto odnosno 575,6 milijuna eura, od čega se 42 milijuna eura odnosi na kategoriju A, 436 milijuna eura za kategoriju B, 97 milijuna eura za kategoriju C.
Zakonske izmjene idu u smjeru daljnje liberalizacije rada mirovinskih fondova
“Iako su rasponi i limiti ulaganja obveznih mirovinskih fondova zakonom ograničeni, poslovne politike ipak dovode do razlika u ulagačkim strategijama, a time i u ostvarenim prinosima fondova”, navodi se u objavi na internet stranicama Hanfe, na kojoj su dostupni i detaljniji podatci o rasponu prinosa prema mirovinskim društvima te mirovinskim fondovima za recentna razdoblja – u prvih devet mjeseci ove godine, u 2022. godini, u trogodišnjem prosjeku (2020. – 2022.) te prosječan godišnji prinos od početka rada OMF-ova do 30. rujna 2023. godine.
Od novosti u mirovinskom sustavu, iz Hanfe izdvajaju kako zakoni koji su trenutno u pripremi i koji će ići u zakonsku proceduru idu u smjeru daljnje liberalizacije rada mirovinskih fondova. Te promjene koje sada idu će im otvoriti mogućnosti alternativnih ulaganja i proširenja lepeze ulaganja na korist članova mirovinskih fondova, procjenjuje regulatorna agencija.
“Važno je istaknuti da ulaganja obveznih mirovinskih fondova treba gledati dugoročno, jer je i štednja za mirovinu dugoročan proces od više desetljeća, a ne samo nekoliko mjeseci ili godina. Kratkoročne krize koje se ciklički ponavljaju na tržištima kapitala ipak u dužem roku anuliraju pa mirovinska štednja dugoročno ostvaruje porast vrijednosti prikupljenih sredstava za buduću mirovinu”, ističu iz Hanfe.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu