Uz najavljeno povećanje plaća zaposlenima u javnom sektoru za dva posto, država će u rujnu morati pronaći dodatan novac i za povećanje mirovina za 1,8 posto.

Tada će se provesti drugo redovno usklađivanje mirovina prema kretanju plaća i cijena, za što će se do kraja godine morati osigurati još 320 milijuna kuna. Ovogodišnji proračun za mirovine mogao bi premašiti 41 milijardu kuna. Državni zavod za statistiku navodi da su u prvom dijelu 2019. prosječne mjesečne bruto plaće porasle 3,4% dok je inflacija bila 0,2%. Zbroj jednog i drugog, umanjen za pola, prema švicarskoj formuli daje 1,8%, za rast mirovina. Na prosječnu neto mirovinu od 2444 kune to donosi 44 kune više. U rujnu će biti isplaćeni i zaostaci za prethodna dva mjeseca, što sve donosi oko 130 kn više mirovine od onih isplaćenih u kolovozu.

Manje od 38% plaće
Hrvatska ima 1,24 milijuna umirovljenika, 7000 više nego lani, a prosječna mirovina pala je ispod 38% prosječne plaće, bez obzira na usklađenja kojima se pokušava čuvati standard umirovljenika. Vlada se pravda da su mirovine 'čistih' hrvatskih umirovljenika, ljudi koji su cijeli vijek odradili u Hrvatskoj veće za tristotinjak kuna – iznose 2736 kuna – te da prosjek ruše umirovljenici čije su mirovine određene međunarodnim ugovorima. Najčešće se radi o ljudima koji su dio ili cijeli radni vijek radili izvan Hrvatske, u nekoj od republika bivše SFRJ.

No, i čiste hrvatske mirovine su male, svega 42% prosječne plaće, za razliku od većine zapadnih država gdje se mirovine u pravilu ne spuštaju ispod 60-70% prosječne plaće.

Hrvatska je specifična po relativno mladim umirovljenicima, jer je tek petina umirovljenika odradila puni radni vijek, a korisnike mirovina pomladila je i mlada populacija ratnih veterana čije su prosječne mirovine 5800 kuna. Kad je riječ o novim umirovljenicima, a ove godine pravo na mirovine prvi put je steklo oko 30.000 građana, i njihova je mirovina relativno mala – 2548 kuna. Mirovina ljudi s više od 40 godina staža ipak je nešto veća – oko 3500 kuna. To je i dalje manje od polovice prosječne plaće u zemlji (u svibnju 6470 kn). 

Drastične regionalne razlike
Visina plaća kasnije utječe i na iznos mirovina pa 200.000 zagrebačkih umirovljenika, korisnika radničkih mirovina, u prosjeku prima oko 3231 kunu, slijede umirovljenici Primorsko-goranske županije gdje su mirovine 2994 kune te Istarske županije gdje umirovljenici žive s prosječnih 2862 kune. Najniže prosječne mirovine su u Virovitičko-podravskoj županiji – 2160 kuna. Prosječne plaće u Zagrebu su oko 2000 kuna veće virovitičkih, dok je razlika u mirovinama oko tisuću kuna.

Država štiti ljude s malim primanjima jer im isplaćuje najniže zajamčene mirovine, u kolovozu 3% veće. Posljednjih 12 godina broj radničkih umirovljenika veći je za stotinjak tisuća. Veliki je hrvatski problem što ne uspijeva zaustaviti rast broja novih umirovljenika, što povećava izdatke za mirovine. Ovog ljeta kad je evidentirano 1,6 milijuna platitelja mirovinskih doprinosa, broj osiguranika i umirovljenika lagano se poboljšao na 1,29 radnika prema jednom umirovljeniku.