Nekoliko jučerašnjih objava Hrvatske narodne banke samo je potvrdilo da je proteklih tjedana bez velikih intervencija, bilo deviznih ili kroz operacije otkupa državnih obveznica, bilo samo privid predaha od intenzivnih aktivnosti.

U međuvremenu se itekako živahno (ali daleko od očiju javnosti) radilo na slaganju konstrukcije za velike potrebe financiranja države, a dio priprema terena za veliku operaciju domaćeg zaduživanja je i najava današnje kupnje državnih obveznica kroz tzv. operacije fine prilagodbe.

HNB je u najavi naveo i koja izdanja obveznica će danas otkupljivati (dospijeća od 2025. do 2029.), a izgledno je da će glavni akteri na strani prodaje ovaj put biti mirovinski fondovi.

Očekuje se da će razmjeri današnjeg otkupa biti oko 10 milijardi kuna, a to unovčenje obveznica iskoristit će se za kupnju novog izdanja državnih obveznica koje bi se, prema neslužbenim informacijama, trebalo realizirati sredinom idućeg tjedna. Pritom se računa da će izdanje biti nešto veće, oko 12 milijardi kuna.

Tečajni aspekt

Plan je, navodno, da izdanje bude na rok od sedam godina, i to s valutnom klauzulom. Kako su obveznice koje će HNB otkupiti “čisto kunsko” izdanje, dio financijaša reći će kako je HNB vodio računa i o tečajnom aspektu.

Pojednostavljeno, ta kombinacija valute otkupa i novog izdanja mogla bi malo spustiti tečaj, poznato je da je prije mjesec-dva pod utjecajem korona-krize bio pod znatnim deprecijacijskim pritiscima pa je u konačnici središnja banka morala obilato zagrabiti u devizne pričuve.

Kao i obično, za financijaše je posebno zanimljivo pitanje prinosa u predstojećim vezanim operacijama otkupa postojećih i izdanja novih državnih obveznica.

Prinosi su top tema

Jer, tržišni prinosi na hrvatski dug su s koronavirusom (kao i kod niza drugih zemalja) porasli, a trenutno je prisutna i ne baš mala razlika između prinosa na euroobveznice i domaća izdanja koja se pripisuje trenutnoj (ne)funkcionalnosti tržišta.

Kako bilo, slična se uvertira u smislu HNB-ove likvidnosne potpore očekuje i za nekih mjesec dana. Jer, početkom lipnja se očekuje još jedno domaće zaduženje države u uvjetima sloma proračunskih prihoda i obveza po osnovnim tekućim rashodima, ali i potporama gospodarstvu pogođenom posljedicama pandemije.

Još je otvoreno pitanje hoće li HNB ponovno ići na otkup obveznica iz portfelja mirovinskih fondova ili kroz repo transakcije, što bi zahtijevalo određene zahvate u zakon o mirovinskim fondovima. Inače, uz približno podjednak iznos, za državno izdanje početkom lipnja računa se da bi moglo biti nešto drukčije ročnosti.

Pored tih operacija zaduženja države Ministarstvo financija već idući tjedan treba refinancirati i više od milijardu eura (1,048 mlrd. eura) vrijedan devizni trezorski zapis s kraja lanjskog siječnja. Izvjesno je da će se to ponovno riješiti s bankama koje će ga samo “zarolati”, a moguće je tek da umjesto na 15 mjeseci novi bude na rok od 12 mjeseci.

Osigurane pretpostavke

U svakom slučaju Hrvatska narodna banka je jučer osigurala pretpostavke i za tu operaciju. Kao i za prijašnjih refinanciranja tog nestandardnog trezorca, izmijenio je Odluku o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima kojom se u devizna potraživanja banaka uključuje i taj TZ. Naime, pravila o 17-postotnoj pokrivenosti deviznih obveza likvidnim potraživanjima inače uključuju ona s preostalim dospijećem do tri mjeseca.

Do sredine godine, prema svemu sudeći, plan financiranja države je više-manje zaokružen. Do kraja lipnja vjerojatno će biti jasan i plan refinanciranja euroobveznice.

No, i pored pomoći Europske unije i novca koji je na raspolaganju kod raznih supranacionalnih institucija, jesen zasad nosi dosta upitnika. Inače, na jučerašnjoj su redovnoj tjednoj operaciji HNB-a iskazale potrebu za blagim povećanjem likvidnosti. Usporedno s povratom 1,07 milijardi kuna po prošlotjednim tzv. obratnim repo transakcijama, ovaj tjedan u sustav će se pustiti 1,17 milijardi kuna.