Svi oni ulaze u skupinu građana koja ima neto plaće veće od 15 tisuća kuna, pa će im porezna reforma donijeti i veća rasterećenja jer se na te plaće izdvaja i veći iznos za porez, odnosno za njih to čini država.

Kad su početkom 2015. godine promjene u porezu na dohodak »prijetile« istim efektom, odnosno povećanjem  dužnosničkih plaća u prosjeku za tisuću kuna, tadašnja je Vlada Zorana Milanovića odlučila smanjiti osnovicu za izračun dužnosničkih plaća kako bi one ostale na istoj razini i nakon smanjenja poreznog opterećenja. No, koliko je Novi list, uspio doznati, takvi planovi u sadašnjoj Vladi ne postoje.   

Tako će i uz tu nižu osnovicu dužnosničke plaće, koje su u recesiji smanjivane nekoliko puta, a ukupno u prosjeku za 30 posto,  od 1. siječnja 2017. godine rasti od nekoliko stotina do dvije tisuće kuna, ovisno o tome koju dužnost obnašaju te kako na njihovu plaću utječe njihova stručna sprema ili specijalizacija. Tako će porezna reforma Vlade HDZ-a i Mosta na kraju na zastupničke plaće imati potpuno suprotan efekt od onoga za što se u kampanji za prošlogodišnje parlamentarne izbore zalagao Most. Most je naime tražio da svi zastupnici dobivaju, barem u prvoj godini, plaću od 9.999 kuna, no one bi na kraju u prosjeku mogle biti i do 50 posto veće od tog iznosa.  

Rast će plaće i lokalnih dužnosnika, pa tako i gradonačelnika.