Nakon što je danas europarlamentarka Biljana Borzan prozvala Ministartvo poljoprivrede tvrdeći da Vlada u Bruxellessu lobira protiv smanjenja upotrebe pesticida, javilo se i prozvano Ministarstvo. Njihov odgovor donosimo u cijelosti.

Šokirana je

Borzan tvrdi da naša Vlada u Bruxellessu lobira protiv smanjenja upotrebe pesticida

“Ministarstvo poljoprivrede u potpunosti odbacuje netočne, politikantske i zlonamjerne tvrdnje zastupnice Borzan koja dezinformira hrvatsku javnost tvrdeći da Vlada RH izravno lobira i zalaže se da Europska unija odustane od obvezujućih ciljeva smanjenja upotrebe kemijskih pesticida u proizvodnji hrane, pri čemu ne priznaje hrvatske uspjehe na EU razini i djeluje protiv vitalnih interesa Hrvatske.

Hrvatska je, uz Bugarsku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Maltu, Austriju, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju, podržala komunikaciju Poljske u kojoj je iskazana zabrinutost po pitanju ostvarenja EU cilja koji se odnosi na smanjenje korištenja sredstva za zaštitu bilja na način da države članice smanje korištenje istog za 50 % na nacionalnoj razini, naglašavajući potrebu za uvažavanjem pojedinačnih razlika država članica. Na samom sastanku AGRIFISH Vijeća u ožujku istu informaciju usmeno su podržali i svoje razumijevanje iskazali još Cipar, Portugal, Finska, Grčka, Irska i Nizozemska.

Naime, zajednički dokument ne osporava EU cilj iz strategije ‘Od polja do stola’, ali naglašava da se on mora postići uvažavanjem razlika u pogledu količine korištene aktivne tvari po hektaru poljoprivrednog zemljišta i već postignutih rezultata na razini država članica. Uz ostalo navodi se kako ciljevi smanjenja korištenja pesticida ne bi trebali dovesti do smanjenja poljoprivredne proizvodnje, kako ne bi ugrozili prehrambenu sigurnost Europske unije i povećali ovisnost o uvozu hrane. Ukoliko zastupnica Borzan smatra da jednaka pravila trebaju vrijediti i za Hrvatsku koja koristi upola manje pesticida po hektaru od europskog prosjeka ili ne razumije navedenu problematiku ili svjesno radi protiv interesa hrvatskih poljoprivrednika i hrvatske proizvodnje hrane.

Ovi su navodi u skladu su s već ranije usvojenim nacionalnim stajalištima ili stavovima institucija Europske unije, pri čemu je ovo okvirno stajalište Vlade Republike Hrvatske bilo raspravljeno u Hrvatskom saboru te su ga podržali saborski odbori za poljoprivredu, okoliš i europske poslove, s obzirom da Hrvatska koristi upola manje pesticida, 1,04 kg/ha, od prosjeka Europske unije koji iznosi 2,05 kg/ha. I Vijeće EU u svojim zaključcima iz listopada 2020. godine, u ime svih država članica Europske unije, navodi da u ostvarenju zajedničkih EU ciljeva treba voditi računa o već postignutom uspjehu te o različitim polazišnim točkama, okolnostima i uvjetima državama članica. Na kraju, i Europski parlament je u svojoj rezoluciji o strategiji ‘Od polja do stola’ pozvao Komisiju da pojasni kako će osigurati da individualni doprinosi država članica ciljevima smanjenja korištenja pesticida budu utvrđeni na način da uvažavaju njihove različite startne pozicije, kao i raspoloživost alternativnih sredstava i njihov učinak na sektor, prihode poljoprivrednika i na prehrambenu sigurnost.

Ovo su sve pitanja na koja su države članice tražile dodatne odgovore te smatramo opravdanim ukazivati na njih i tražiti obrazloženja prije preuzimanja dodatnih obveza kroz novi EU zakonski okvir. To ne znači da Vlada Republike Hrvatske podržava neekološke metode proizvodnje, kako maliciozno i populistički implicira zastupnica Borzan, kao uostalom ni Hrvatski sabor, Vijeće EU ili Europski parlament, koji su svi ukazali na slične probleme koji mogu nastati u provedbi ciljeva strategije ‘Od polja do stola’.

Odlučno odbacujemo tvrdnje da se Hrvatska protivi održivom korištenju pesticida i ekološkim ciljevima, osobito s obzirom da je Hrvatska je po mnogim okolišnim pokazateljima iznad prosjeka Europske unije i primjer drugim državama članicama. Ministarstvo poljoprivrede već niz godina provodi i financira mjere kojima se unaprjeđuje okolišna održivost poljoprivredne proizvodnje te smo u skladu s nacionalnim i EU ciljevima spremni i na veći iskorak. Pri tome imamo odgovornost istovremeno osigurati opstojnost hrvatske poljoprivrede, njezinu veću konkurentnost i veću prehrambenu sigurnost hrvatskih građana te utjecati na donošenje pravila koja su ključna za ostvarivanje strateških interesa Republike Hrvatske.”