Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je u petak Registar neporeznih davanja 2016., koji na 63 stranice donosi ažurirane podatke o 547 naknada koje moraju plaćati poduzetnici i građani, a koji oprema procjenama Ministarstva stvaraju ukupno opterećenje od 9,3 milijarde kuna, odnosno 2,8 posto BDP-a.

Iz Ministarstva podsjećaju kako je Vlada osnovala Međuresorno povjerenstvo, u čijem radu sudjeluju i predstavnici poslovnog sektora, čija je zadaća predložiti smanjenje neporeznih davanja ili njihovo ukidanje, kao dio cjelovite reforme poslovne klime, s konačnim ciljem da se gospodarstvo i građani rasterete od suvišnih troškova.

Na temelju prikupljenih podataka za 213 davanja, ukupno parafiskalno opterećenje poduzetnika i građana, u užem smislu iznosi 9 milijardi kuna, što tereti 2,7 posto BDP-a. Od toga, poduzetnici su platili više od 5,2 milijarde kuna, a građani 3,75 milijardi.

Po prvi put se u registru nalaze upravne pristojbe, odnosno posebno je popisano 95 pojedinačnih iznosa tarifa upravnih pristojbi koje se odnose na 334 administrativne procedure. Opterećenje tim pristojbama je na razini opće države u 2016. godini iznosilo 253 milijuna kuna.

U registru su i naknade koje pružatelji profesionalnih usluga moraju plaćati strukovnim komorama, poput upisnina, članarina, naknada za stručne ispite i sl.

"Kada se sve zbroji, imamo 547 nameta koji stvaraju opterećenje od 9,3 milijarde kuna ili 2,8 posto BDP-a", navode iz Ministarstva te ističu kako planiraju uspostaviti web sučelje za komunikaciju s poduzetnicima i ostalom zainteresiranom javnošću vezanu uz smanjenje i uklanjanje neporeznih davanja te prijavu prepreka slobodi poslovanja.

Poduzetnici najviše za obnovljive izvore energije

Prema podacima iz Registra, dostupnog na internetskim stranicama Ministarstva, poduzetnici su lani najviše platili za naknadu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, i to ukupno 724 milijuna kuna.

Slijede naknada za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra, za koju je ukupno uplaćeno 689,3 milijuna kuna, potom naknada gospodarenja otpadnom ambalažom i povratna naknada (517 mln kn), naknada za uređenje voda  (488 mln kn) i naknada za korištenje voda (210 mln kn). 

Značajne su uplate i za članarinu turističkim zajednicama (217,9 mln kn), novčanu naknadu zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (188,7 mln kn), posebnu naknadu za okoliš na vozila na motorni pogon (164 mln kn), naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma (162,7 mln kn), RTV pristojbu (154,7 mln kn) te članarine HGK (138,5 mln kn).

 Građani najviše za RTV pristojbu

Građani su, pak, lani najviše novca uplatili za RTV pristojbu, i to ukupno više od 1,03 milijarde kuna.

Godišnje naknada za upotrebu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila građani su lani ukupno uplatili u iznosu od 663,3 milijuna kuna, naknade za korištenje voda 554 milijuna kuna, naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije 514,7 milijuna kuna, naknade za uređenje voda 310 milijuna kuna, vodnog doprinosa 253,4 milijuna kuna, a naknade za zaštitu voda 206 milijuna kuna.

Dvadesetak stranica registra čini popis tarifa upravnih pristojbi, čiji se iznosi kreću od od 5 kuna, koliko se plaća za upis promjene prebivališta ili boravišta u ADR potvrdi (certifikatu), do čak 105 tisuća kuna, koliko iznosi pristojba za rješenje kojim se određuje posebne mjere za ponovnu uspostavu tržišnog natjecanja kod zabranjenih koncentracija te izriče upravno-kaznenu mjeru propisanu za tu povredu.

 Zanimljive naknade i pristojbe

 Registar, kao i do sada, sadrži i neke živopisne naknade i pristojbe, poput naknade za kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, od koje je lani naplaćeno 30-tak tisuća kuna, naknade za troškove ispisa rezultata i slanje poštom, što je građane i poduzetnike stajalo oko pola milijuna kuna, naknada za pravo uporabe adresa i brojeva, od koje se u proračun slilo 23 milijuna kuna, ili naknade za evidencijske naljepnice za označavanje održavanja vatrogasnih aparata, kojih je uplaćeno više od 3 milijuna kuna. 

 Tu je još i, primjerice, 105 kuna upravne pristojbe koja se plaća za prijepis rješenja o otpustu iz hrvatskog državljanstva ili o odricanju od hrvatskog državljanstva, 70 kuna pristojbe za rješenje o odobrenju trajne obustave prijevoza putnika na redovnoj autobusnoj liniji, 350 kuna pristojbe za sastavljanje oporuke u diplomatskim misijama ili konzularnim uredima, odnosno 490 kuna ako je izvan diplomatskih misija ili konzularnih ureda, pa još 245 kuna za čuvanje oporuke ili drugih isprava u interesu fizičke ili pravne osobe itd.