Ministarstvo zdravstva (MIZ) u nedjelju je, na Svjetski dan borbe protiv raka, objavilo da se prvi put u Hrvatskoj uvodi praćenje ishoda liječenja posebno skupim lijekovima te se uspostavlja registar o ishodima tog liječenja, što će omogućiti nove terapije i financijsku održivost.

“Uspostavlja se pravni temelj prema praćenju i vrednovanju ishoda, te individualnom liječenju svakog pacijenta kako bi se pružila najbolja moguća zdravstvena skrb u odnosu na pojedinu bolest i poboljšale šanse za izlječenjem“, najavio je ministar zdravstva Vili Beroš.

Riječ je o nacrtu pravilnika o sadržaju i načinu vođenja registra ishoda liječenja lijekovima koji nisu na listama HZZO-a, te o nacrtu pravilnika o praćenju ishoda liječenja lijekom s popisa posebno skupih lijekova.

Registar ishoda liječenja vodit će Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kamo će se slijevati podaci iz bolnica o korištenju posebno skupih lijekova, navodi se u prijedlogu pravilnika koji je poslan u jednomjesečno javno savjetovanje.

Uvođenjem sustavnog praćenja ishoda liječenja omogućuje se evaluacija uspješnosti liječenja pojedinim skupim lijekom,  kontinuirano praćenje primjene lijekova i njihove učinkovitosti, kažu u Ministarstvu zdravstva.

„Hrvatska ima visoku dostupnost lijekova, vrhunske stručnjake, a praćenje ishoda liječenja pridonijet će povećanju učinkovitosti i kvalitete javnog zdravstvenog sustava, otvaranju prostora za nove terapijske opcije i posljedično financijsku održivost”, poručuje ministar Beroš te ističe da ishod postaje središte procesa liječenja.

U Ministarstvu kažu i kako je Svjetski dan borbe protiv raka prilika da još jednom ukažu da je donesen Nacionalni strateški okvir protiv raka i Akcijski plan protiv raka, te su u različitoj fazi realizacije konkretne reformske mjere za koje su osigurana financijska sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Primjerice, uvedena je onkološka uputnica koja skraćuje obradu onkološki suspektnih pacijenata na roku od četiri do sedam dana.

Istovremeno se, kažu u MIZ-u, ulaže i u razvoj ljudskih potencijala, povećavaju se materijalna prava zaposlenih, ujednačava složenost radnih mjesta, te se omogućava profesionalni razvoj. Planom su osigurane nove 882 specijalizacije i 352 uže specijalizacije za doktore medicine u bolničkom sustavu, a dodatnim zakonskim izmjenama mijenja se regulacija ugovornog odnosa liječnika na specijalizaciji.