Europska komisija sprema negativnu reakciju na odluku hrvatske Vlade prema kojoj bi Ina sav domaći plin prodala HEP-u i to po najnižoj cijeni koju je odredila HERA.

Moguća negativna reakcija Komisije temeljila bi se na načelu da privilegirana pozicija jednog kupca predstavlja povredu pravila slobodnog tržišnog natjecanja, što je temelj jedinstvenog tržišta EU.

Saznajemo da je ta negativna reakcija, “sad imamo i problem s Hrvatskom”, već komunicirana unutar odgovarajućih uprava unutar Europskoj komisiji.

Prema riječima jednog upućenog službenika na odgovornoj poziciji, Hrvatska neće moći bez posljedica ostvariti namjeru da pomogne svojim potrošačima onako kako je najavila, tj. privilegiranjem HEP-a u odnosu na druge kupce.

Upitan da pojasni, jedan drugi službenik EK rekao nam je da je EK u kontaktu s nadležnim hrvatskim ministarstvom kako bi bolje proučila pitanje i implikacije odluke o prodaji Ininog plina. “Razmatra se kako bi ta odluka utjecala na susjedne države članice”, rekao je za Poslovni dnevnik i dodao:

“Podsjećamo na vrlo čvrst legalni okvir kojim EU osigurava sigurnost opskrbe u duhu solidarnosti među državama članicama. Individualne restrikcije jedne zemlje članice koje utječu na prekogranični protok plina neopravdane su i neželjene i mogu samo pojačati probleme u sadašnjoj situaciji na plinskom tržištu”.

Slučajevi opravdanosti
Pojasnio je i u kojem slučaju država članica može zadržati svoju proizvodnju plina: “Ograničenje izvoza na unutrašnje tržište može biti opravdano samo na osnovu vrlo specifičnih razloga, kao što je zaštita javnog reda i zaštita zdravlja, te moraju u svakom pogledu biti sukladne načelu proporcionalnosti”. Proporcionalnost koju je spomenuo se odnosi na odnos potrebe u zemlji i ograničenja izvoza. Nastavio je:

“Ekonomski razlozi nisu nikad opravdan razlog restrikciji izvoza na unutrašnje tržište. Jedinstven i koordiniran EU pristup i postovanje zakonskog okvira EU energetske politike i pravila jedinstvenog tržišta neophodni su da bi se uspješno odgovorilo na redukcije opskrbe plina iz Rusije”.

Zaključio je da EU intenzivno radi na što je moguće boljem rješenju za sigurnost opskrbe ove zime. Ovaj diplomatski odgovor prema hrvatskoj javnosti s jedne, a s druge otvorena, nediplomatska komunikacija unutar resora u EK, sugeriraju i poteškoće i s jedne i s druge strane.

Hrvatska će vjerojatno teško moći dokazati veliku ugrozu – visoka cijena plina za potrošače, dakle, ekonomski razlog, nije velika ugroza, a ako nije, onda se radi o kršenju europskih zakona koji reguliraju jedinstveno tržište – a Komisija želi što manje članica koje soliraju.

Ne dođe li do dogovora, otvorit će se procedura oko prekršaja povrede pravila slobodnog tržišnog natjecanja. Prvi korak je pismo upozorenja u kojem se traži objašnjenje za postupak, i na koje zemlja članica treba odgovoriti u roku od dva mjeseca.

Ne bude li zadovoljna odgovorima, EK će tada službeno zatražiti poštovanje direktiva o slobodnom tržišnom natjecanju. Dat će rok u kojem se sporna situacija mora riješiti. U 95% slučajeva države članice pristanu da ponovo poštuju direktive i vrate se u red, a ostali se upućuju na Sud EU u Luksemburgu. Prema drugim briselskim izvorima, cijela ova priča je još uvijek eventualna.

Pravo da zatraži ispitivanje opravdanosti i ugrožavanja slobodnog i jedinstvenog europskog tržišta ima svatko, kao što se to već uvriježilo u puno slučajeva, no samo pokretanje postupka ne znači i automatsku zabranu primjene sporne odluke, nego provođenje postupka utvrđivanja činjenica, koja je prema porukama iz Bruxellesa, dakle, u tijeku.

Iz resornog Ministarstva gospodarstva, pak, na upit o mogućim komplikacijama odluke o prodaji Ininog plina kratko su odgovorili da te “tvrdnje ne stoje”.

“Republika Hrvatska ima pravo provesti privremenu mjeru koja je donesena u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i ni na koji način se ne kosi s propisima EU.

EK je pravovremeno obaviještena o donošenju mjere putem Stalnog predstavništva RH u EU”, naveli su u odgovoru, te dodali kako je uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije prema kojoj je Ina dužna sav plin proizveden u RH prodavati HEP-u donesena na temelju članka 26. Zakona o energiji, članka 30. stavka 1. Zakona o Vladi RH u vezi s člankom 120. Zakona o tržištu električne energije i čl. 5. Zakona o tržištu plina.

Ispod burzovne cijene
Odluku kojom Ini nameće da se plin iz domaćih polja prodaje isključivo HEP-u po reguliranoj cijeni od 41 eura po megavatsatu, što je višestruko ispod burzovne cijene, Vlada je donijela početkom rujna, nakon što je u Ini buknula afera s malverzacijom u prodaji plina ‘teškom’ milijardu kuna.

Vladina mjera privremenog je karaktera, primjenjuje se od početka listopada do kraja ožujka iduće godine. Iako u službenim briselskim evidencijama još nema zabilježenog pokretanja predmeta Ininog plina, posve je logično da je on iniciran iz Mađarske.

Osim što se ograničavanjem cijene smanjuje prihod u Ini, dodatan su argument i činjenica da se pokreću pregovori oko promjene modela upravljanja, a čijem opsegu Hrvatska i Mol nemaju jednaka stajališta. S druge strane, Hrvatska je u nedavnom izjašnjavanju oko aktiviranja tzv. mehanizma uvjetovanosti i blokade 7,5 milijardi eura europskih sredstava Mađarskoj zbog navodne korupcije i nepoštivanja vladavine prava, prvi put nije a priori stala uz Mađarsku, nego je zauzela stav da želi da se Bruxelles i Mađarska dogovore.

Takva suzdržanost i promjena u odnosima prema Mađarskoj dovodilo se, naravno, u vezu sa slučajem Ine.

Odgovarajući na novinarske upite nakon vladine sjednice na kojoj je usvojena odluka o Ininom plinu, ministar Filipović potvrdio je da taj potez nije dogovoren s mađarskim suvlasnikom u Ini, ali je kazao i da Mađari sad nisu u prilici i ne mogu spriječiti provedbu odluke.