Smanjiti broj ozljeda na radu za 5 posto godišnje do kraja 2016. godine, broj profesionalnih bolesti za 10 posto godišnje, te smanjiti za 10 posto broj radnika koji se zbog bolesti upućuju u invalidsku mirovinu, neki su od ciljeva koje je danas u Rijeci istaknuo ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavljajući izmjene Zakona o zaštiti na radu.

Mrsić je u Županijskoj komori Rijeka sudjelovao na tribini o izmjenama zakona o zaštiti na radu te zakona o radu. Upozorio je kako je Hrvatska po broju izgubljenih života i izgubljenih radnih dana zbog ozljeda na radu visoko u europskim prosjecima te to treba mijenjati. Od 1997. do 2010. u Hrvatskoj je bilo 2.112 ljudi s profesionalnim oboljenjima, na bolovanjima je izgubljeno 13 milijuna radnih dana i 4 milijarde kuna, a na radu su poginule čak 734 osobe, rekao je Mrsić. Istaknuo je da se sustav zaštite na radu mijenja s ciljem da ona bude usmjerena prema preventivi te da se omogući poslodavcima da primjenjuju učinkovite i primjerene mjere.

Problem je i što veliki dio ozljeda na radu nije prijavljen nego se vidi u sustavu zdravstva kao ozljeda koja nije vezana uz rad, rekao je ministar. Istaknuo je i da se ustrojava nov sustav prikupljanja podataka o ozljedama na radu te najavio osnivanje zavoda za zaštitu na radu.

Odgovarajući na pitanja novinara o obnovi državnog voznog parka, ministar je kazao da on treba biti primjeren, osiguravati sigurnost i prijevoz. Ima ministarstva kojima je posao vezan uz automobile, primjerice policija i vojska, a treba uzeti u obzir i trošak održavanja starih automobila u odnosu na kupnju novih na leasing. Građani će na izborima suditi po tome kako obavljamo posao, rekao je.

Govoreći o obavljenom reizboru pročelnika područnih ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ministar Mrsić je kazao da očekuje promjene u njihovu radu, odnosno da se i HZZ i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) se moraju okrenuti onima koji od njih zahtijevaju usluge. Mrsić je kazao i kako je zadovoljan opsegom mjere rada bez zasnivanja radnog odnosa, da je tako oko 9.500 mladih prošle godine stjecalo radno iskustvo, a u prva tri mjeseca ove godine njih više od 7.000, a približno jednako ih je zaposleno u realnom i javnom sektoru. Pratit ćemo ih kroz tržište rada da vidimo je li im ova mjera omogućila da što brže dobiju posao i gdje su se zaposlili, rekao je ministar Mrsić