Uoči sjednice Vlade, ministar Marić kazao je kako je predložio poreznu reformu, Vlada ju je usvojila i nalazi se u Hrvatskom saboru. "Dobio sam jako puno udaraca i kritika. To vam je primjer kada između ostaloga idete u tom smjeru", rekao je Marić novinarima.

Poručio je i da je sigurno da treba podizati konkurentnost hrvatskog gospodarstva. "To uopće nije sporno, ni upitno. A ljestvice su tu da kažu koja je usporedba nas u odnosu na druge zemlje", istaknuo je.

Dodao je kako voli uzimati u obzir te ljestvice po kojima se zemlje uspoređuju, istaknuvši pritom "Doing Business" – izvješće Svjetske banke o uvjetima poslovanja u pojedinim zemljama – jer ono vrlo jasno pokazuje u kojim područjima i na koji način treba mijenjati uvjete poslovanja.

Iz svoje perspektive, navodi, Ministarstvo je krenulo u poreznu reformu kako bi se rasteretili građani i gospodarstvo i da se pojednostave uvjeti poslovanja u Hrvatskoj.

Hrvatska je na listi globalne konkurentnosti za 2018. godinu na 68. mjestu među 140 gospodarstava svijeta, s ocjenom od 60,1, pokazuje "Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2018.-2019." Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), objavljeno u srijedu.

Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK), partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, ističe da je WEF ove godine bitno promijenio metodologiju istraživanja, pa je tako prema njoj Hrvatska bolje rangirana nego lani, kada je prema staroj metodologiji, zauzela 74. mjesto od 137 zemalja, s istom ocjenom 60,1.  

Kako izravna usporedba rezultata i ranga u 2018. godini s ranijim izdanjima izvješća nije moguća, WEF je, s ciljem usporedbe rezultata rangiranja s prethodnom godinom, izračunao kakva bi bila pozicija svih zemalja da je i prethodne godine bila primijenjena nova metodologija. 

"U odnosu na prošlu godinu, ocjena konkurentnosti Hrvatske ostala je nepromijenjena (60,1), a izgubili smo dvije pozicije uslijed određenog napretka zabilježenog u Srbiji i Gruziji", navode iz NVK-a.

Kako pojašnjavaju u NKV-u, pri novoj metodologiji ukupni broj indikatora smanjen je sa 114 na 98, a udjel „čvrstih“ statističkih indikatora, uz one iz ankete gospodarstvenika, povećan je s ranijih 31- 43 posto na 70 posto, što znači da sada ukupni rang znatno manje ovisi o percepciji, a više o brojčanim statističkim pokazateljima.

Ovogodišnjim istraživanjem je obuhvaćeno 140 zemalja, odnosno 99 posto svjetskog BDP-a i 94 posto svjetske populacije.

Stagnacija zbog sporosti reformi u ključnim područjima

Metodologija se temelji na 12 stupova konkurentnosti: institucijama, infrastrukturi, primjeni ICT-a, makroekonomskoj stabilnosti, zdravlju, obrazovanju i vještinama, tržištu proizvoda, tržištu rada, financijskom sustavu, veličini tržišta, poslovnoj dinamici i kapacitetu za inovacije.

Pritom su ti stupovi razvrstani u četiri skupine, a odnose se na poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem.  

Kako se ističe u izvješću, sporo provođenje reformi u ključnim područjima uzrokovalo je i daljnje stagniranje konkurentnosti Hrvatske na globalnoj razini. 

Tako je na ljestvici globalne konkurentnosti Hrvatska najlošije rangirana u stupu makroekonomske stabilnosti, gdje drži 106. poziciju, po tržištu rada je na 96, mjestu, po veličini tržišta drži 78. mjesto, a kada su u pitanju institucije nalazi se na 76. poziciji.

S druge strane, Hrvatska je najbolje pozicionirana po infrastrukturi, na 36. mjestu, zdravlju (51.) te kapacitetu inovacija (63.).

Novom metodologijom se mjeri i udaljenost od idealnog stanja, u rasponu od 0 do 100, a Hrvatska je po tome najlošija po kapacitetu inovacija, s ocjenom 38 od 100, poslovnoj dinamici (56 od 100), te veličini tržišta (50 od 100).

Najbolja je u  području zdravstva (86 od 100), infrastrukturi (77 od 100) i makroekonomskoj stabilnosti (69 od 100).

"Izvješće pokazuje da kroz bitan napredak u ukidanju administrativnih procedura, stvaranju ozračja pravne sigurnosti te smanjenju davanja poduzetnika, vlada može unaprijediti poslovnu i ulagačku klimu. Za osnaživanje inovacijskog ekosistema politike države moraju poticati transfer tehnologija i znanja da bi zajedno s razvojem znanstvenog i obrazovnog sustava mogla osnažiti tehnološku spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u kreiranju inovativnih proizvoda i usluga", poručuje NVK.

Izvješće još pokazuje da je Hrvatska kao i prošlih godina najlošija u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (139.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (139.), opterećenju vladinim propisima (138.), zapošljavanju i otpuštanju radnika (135.) te efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (135.).

Kao konkurentske prednosti izdvajaju se visoki stupanj elektrifikacije (1.), trgovinske barijere (6.), kvaliteta cesta (17.), prava radnika (32.), prosjek godina koje učenici provedu u sustavu obrazovanja (37.) te uključenost ženske radne snage (40.).

SAD najkonkurentniji u svijetu

Po novoj metodologiji WEF-a, SAD je najkonkurentniji u svijetu, a slijede Singapur, Njemačka, Švicarska, Japan, Nizozemska, Hong Kong, Ujedinjeno kraljevstvo, Švedska i Danska.

Od zemalja u okruženju, ispred Hrvatske plasirane su Slovenija (na 35. mjestu), Mađarska (48.), Bugarska (51.), Rumunjska (52.) i Srbija (65.). Iza Hrvatske plasirane su, pak, Crna Gora (na 71. mjestu) i Albanija (na 76. mjestu).