Iako je u prvih sedam mjeseci ostvareno 3,5 posto više turističkih dolazaka i tek 1 posto noćenja na Jadranu i u Gradu Zagrebu, statistika turističkih zajednica kojuje danas u Splitu predstavio ministar turizma Darko Lorencin pokazuje da srpanjska rupa nije bila stvar subjektivnog dojma, pogotovo za Istru i Kvarner. U srpnju je na razini cijele Hrvatske bilo 0,2 posto manje dolazaka nego lani, te dva posto manje noćenja, no u Istri je ostvaren pad dolazaka i noćenja od 7 posto, a na Kvarneru je srpanska rupa duboka 8 posto u dolascima i 8,5 posto u noćenjima. Iznimno pozitivna bila je Dalmacija, ali i Grad Zagreb. 

"Iza nas je izazovan srpanj koji je u dolascima na razini prošle godine, uz pad noćenja od dva posto, što je i logično jer su nam turisti došli, no zbog lošeg vremena i manjka sadržaja u pojedinim destinacijama, otišli ranije kućama. Ipak, odlične rezultate srpanj je donio dalmatinskim županijama, pa se tako Splitsko-dalmatinska županija probila na drugo mjesto po udjelu u ukupnim brojkama. Značajniji su nam pozitivni rezultati u prvih sedam mjeseci, a s obzirom na informacije iz turističkog sektora, početak kolovoza bolji je od prošlogodišnjeg, a bolje su i najave za posezonu.

Najbrojniji posjetitelji u srpnju bili su gosti iz Slovenije, a posebno nas raduje i rast turista iz Italije. S druge strane, zbog pomaka praznika bilo je manje njemačkih i nizozemskih turista, koji ce dolaske nadoknaditi u kolovozu,“ rekao je Lorencin komentirajući podatke s emitivnih tržišta, dodavši kako će se na pojedinim tržištima provoditi sustavna ulaganja, posebice za periode pred i posezone.

„Generalno je Dalmacija pobjednik srpnja, a dalmatinske županije, odnosno pojedini gradovi kao što su Split, Zadar te nezaobilazno Dubrovnik pokazali su kako se gradi turistički proizvod, organiziraju manifestacije te kako kvalitetnim upravljanjem turizmom možemo nadići srpanjsku rupu. Raduje i to da se probudio kontinent, Zagreb bilježi kontinuirano poraste turista i to u dvoznamenkastim brojkama. Loše vrijeme odrazilo se na Istru i Kvarner, gdje generalno gledano, kampovi čine trećinu ukupnog turističkog prometa, a koji su u srpnju zabilježili 10 posto, a u sedam mjeseci 5 posto manje noćenja nego lani.“, izjavio je ministar te zaključio kako priželjkuje da ova godina bude po fizičkim pokazateljima na razini prošle, uz rast prihoda.

U prvih sedam mjeseci strani su turisti ostvarili porast od 4 posto u dolascima (6,2 milijuna dolazaka) i porast od 0,7 posto u noćenjima (33,32 milijuna noćenja). Dolasci domaćih turista su na razini prošle godine (744,6 tisuća dolazaka), dok su noćenja u plusu 1 posto (3,68 milijuna noćenja). Porast noćenja u sedam mjeseci ostvaren iz Austrije (+6%), Italije (+5%), Velike Britanije (+9%), Mađarske (+13%), Francuske (+3%), Švedske (+5,5%), Finske (+7%), SAD-a (+16%), Kanade (+14%), Koreje (+248%) i Kine (+39%).

Pozitivni rezultate u prvih sedam mjeseci ostvarila je Dalmacija, Ličko-senjska županija i Grad Zagreb. U Splitsko-dalmatinskoj županiji je u prvih sedam mjeseci ostvareno 1,2 milijuna dolazaka (+8,5 posto) i 6,6 milijuna noćenja (+5,7 posto), u Zadarskoj županiji 786,5 tisuća dolazaka (+6 posto) te 5,2 milijuna noćenja (+4 posto), a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 748 tisuća dolazaka (+8 posto) i 3,3 milijuna noćenja (+4 posto). U Ličko-senjskoj županiji je ostvaren porast od 5 posto u dolascima (271 tisuću dolazaka) i porast od 4 posto u noćenjima (1 milijun noćenja). U razdoblju od siječnja do srpnja 2014. godine u Gradu Zagrebu ostvareno je 11 posto više dolazaka (480,4 tisuća) i 9 posto više noćenja (833,7 tisuća)

U Šibensko-kninskoj županiji je u ostvareno 432 tisuće dolazaka (-1 posto) i 2,6 milijuna noćenja (- 4 posto), dok je u Istri ostvareno 1,8 milijuna dolazaka (+0,23 posto) i 11,2 milijuna noćenja (-2 posto) te je na Kvarneru zabilježen pad od 1,5 posto u dolascima (1,2 milijuna dolazaka) i od 3,5 posto u noćenjima (6,2 milijuna noćenja). 

Veći turistički promet nego lani bilježi Dalmacija, u kojoj je ukupno zabilježeno 5 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja. Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je 624 tisuće (+7 posto) i 4 milijuna noćenja (+5 posto), Zadarska županija 428 tisuće dolazaka (+5 posto) i 3,5 milijuna noćenja (+2 posto), Dubrovačko-neretvanska županija 287,8 tisuća dolazaka (+7 posto) i 1,6 milijuna noćenja (+2 posto) te Šibensko-kninska županija 231,4 tisuće dolazaka (- 2 posto) i 1,7 milijuna noćenja (-4 posto). U Ličko-senjskoj županiji je ostvareno 127 tisuća dolazaka (+1 posto) i 634,6 tisuća noćenje (+2 posto). Grad Zagreb zabilježio je i dvoznamenkasti rast te je ostvareno 101,7 tisuća dolazaka (+11 posto) i više i 166,9 tisuća noćenja (+8 posto).