Ministar gospodarstva Tomislav Panenić u intervjuu, objavljenom u četvrtak u Lideru, kao svoje ključne projekte istaknuo je arbitražne postupke povezane s upravljačkim pravima u Ini i energetska ulaganja, usprotivio se ideji uspostave državnog holdinga te najavio reviziju industrijske strategije

Ključne projekte za koje će se novi ministar gospodarstva zauzimati su arbitražni postupci povezani s upravljačkim pravima u Ini, ulaganjima u sklopu HEP-a u Plominu C i Termoelektranu u Osijeku te LNG terminalu.

'Ti projekti nisu privedeni kraju, treba ih opet analizirati, vidjeti zašto nisu ostvareni u zadanom roku te ih uskladiti s aktualnim tržišnim potrebama', rekao je Panenić, dodavši da su cijene električne energije povijesno niske te da je nastavak određenih investicija u ovome trenutku upitan, dok niske cijene nafte dovode u pitanje financijsku prihvatljivost bušenja nafte u Jadranu.

Također, izrazio je svoj osobni stav da se gospodarski rast zemlje ne smije temeljiti isključivo na EU fondovima.

'EU fondovi odličan su alat za rast, ali ne smijemo ga zloupotrijebiti', kazao je Panenić, istaknuvši da ti fondovi ne mogu biti kompenzacija za poduzetnike i njihove projekte koji nastaju iz gospodarske djelatnosti niti Ministarstvu izlika da ne razvija vlastite strategije radi brže pomoći razvoju gospodarstva.

Kod državnih poduzeća Panenić ističe da mu je glavni zadatak da dovede te tvrtke do razine uspješnosti, a tek nakon toga mogu se donositi odluke o njihovoj prodaji.

'Mogu reći da ćemo s onima gdje država ima male udjele, a koje nisu strateški važne za Hrvatsku, provoditi detaljnju analizu, nakon toga i preporuke što s njima napraviti. Ti udjeli financijski ništa ne znače u rješavanju poračunskih deficita, ali važni su jer nam otežavaju gospodarenje', izjavio je Panenić te ustvrdio da država nije specijalizirana za upravljanje takvim malim udjelima te da bi njima mnogo kvalitetnije upravljale specijalističke agencije.

Panenić nije za osnivanje državnog holdinga. 'Nisam za osnivanje državnog holdinga. Da su holdinzi općenito uspješni, onda bismo vjerojatno imali nekoliko takvih uspješnih modela u državi', rekao je.

Zalaže se za restrukturiranje poduzeća, a da direktori koji uspješno okupljaju tvrtke koje se bave istim djelatnostima, povežu takva poduzeća.

Njegova je osnovna primjedba na državni holding da se u njega ne mogu stavljati tvrtke koje upravljaju prirodnim resursima, poput Hrvatskih voda ili Hrvatskih šuma, s tvrtkama koje su na tržištu, jer prve se rukovode održivim razvojem, a drugima se upravlja profitabilnim pristupom.

Među ostalim, kazao je i da namjerava revidirati postojeću industrijsku strategiju, jer 'nismo proveli dovoljno jaku specijalizaciju ni odredili strateške ciljeve, zato se teško usmjeriti na sektore koji su najatraktivniji'.

'Ako u strategiji kažemo da su nam sve industrije prioritet, to će značiti da mi kao država nismo odredili prioritete', izjavio je Panenić u razgovoru za Lider.