Povećanje minimalne plaće za iduću godinu za 5 posto, s 3.120 na 3.276 kuna u bruto iznosu, zadovoljilo je, sudeći prema prvim reakcijama, najviše Vladu Andreja Plenkovića.

To je, kako je istaknuto na sjednici Vlade, najviše povećanje minimalne plaće u nekoliko posljednjih godina. U 2013. je udjel minimalne u prosječnoj bruto plaći u Hrvatskoj bio nešto ispod 37 posto, dok se sada penje na 42,9 posto, što je, kako se pohvalio premijer, više nego u priličnom broju drugih članica EU. Sindikati su, međutim, razočarani, jer je njihov zahtjev bio osjetno veći, 3800 kuna, dok poslodavci upozoravaju kako će se dodatnim povećanjem troška rada u radno-intenzivnim djelatnostima u kojima se isplaćuju minimalne plaće samo dodatno destabilizirati, i to u trenutku kada su ugovori i planovi za poslovnu 2017. već pripremljeni.  

"I mi smo za veće minimalne plaće, ne samo sindikati, no pitanje je kako ih povećati a da se ne sruši konkurentnost, koja je, zbog drugih opterećenja od troška rada, energije, komunalnih davanja do tečaja, u Hrvatskoj znatno viša nego u drugim europskim zemljama s kojima se borimo na tržištu", ocjenjuje Zdravko Jelčić, predsjednik uprave požeške drvne industrije Spin Valis. Proizvođači u Poljskoj ili Bugarskoj, primjerice, imaju druge pogodnosti koje im država osigurava, koristeći i sredstva EU fondova, a takva izlazna rješenja poslodavci sugeriraju i Vladi. Jedna od mjera kojom bi se kompenziralo, a što glavni direktor HUP-a Davor Majetić već neko vrijeme i predlaže, a koje je i najbrže provedivo, jest da se država odrekne doprinosa kod takvih plaća, čime bi se omogućilo da bruto minimalna plaća postane neto plaća.

Tema minimalne plaće na političkoj sceni dio je populističkog folklora, no poduzetnici u tvrtkama koje isplaćuju minimalne plaće, a prema procjeni HUP-a to je između 50 i 70 tisuća zaposlenika, nadaju se da će se o rješenju koje će osigurati i očuvanje radnih mjesta i konkurentnost tvrtki početi razgovarati odmah. Zoran Košćec, predsjednik uprave Varteksa, kaže kako odluku Vlade o povećanju minimalne plaće doživljava u svijetlu konsenzusa postignutog tijekom tripartitnih sastanaka. "Tijekom pregovora socijalni partneri su se usuglasili da je potrebno podignuti neto primanja radnika sa najnižim plaćama. Isto tako, postignut je konsenzus o nužnosti primjene kompenzacijskih mjera za najugroženije sektore, prije svega tekstila, odjeće i kože, ali isto tako i drva i građevine. Obzirom da je najavljenom odlukom o povećanju minimalne plaće napravljen prvi korak, očekujemo i hitno definiranje mjera koje bi u potpunosti kompenzirale povećanje troška za najugroženije sektore, kako bi se time došlo do cjelovitog rješenja", ističe Košćec.

Minimalne plaće isplaćuju se i u tvrtkama koje su u postupcima predstečajnih nagodbi, no najviše bi njihov porast mogao ugroziti stabilnost onih koji su dosad poslovali bez gubitaka. Umjesto da dobit investiraju u jačanje proizvodnje i time osiguraju zaposlenost, ta će se sredstva preliti u više plaće i nastaviti rušiti konkurentnost. "U proizvodnji u Hrvatskoj imamo 206 tisuća radnih mjesta. Država mora odlučiti želi li gospodarski razvoj temeljiti na proizvodnji, čiji je multiplikativni efekt neusporedivo veći nego u uslugama. Njemačka je, primjerice, uspješna jer svoje gospodarstvo gradi na proizvodnji, jer procjene su da jedno radno mjesto u proizvodnji se veže još 5 do 7 radnih mjesta, dok je u uslugama taj odnos jedan naprama jedan", ističe Jelčić. U slučaju njegove tvrtke u proizvodnji surađuju s brojnim tvrtkama koji za njih obavljaju dio poslova od dizajna, marketinga, transporta, te od kojih nabavljaju boje, staklo i materijale.

Te radno-intenzivne proizvodne tvrtke, dodaje Jelčić, uglavnom su smještene u manje razvijenim područjima u kojima nema financijske ili IT industrije, a u kojima bi se gašenjem jedne tvrtke ugasio još niz drugih radnih mjesta. Pitanje minimalnih plaća nije problem bahatosti gospodarstvenika, nego cijena proizvodnje kojom konkuriraju na međunarodnim tržištima. Zbog toga očekuju da Vlada bude svjesna rizika i da što prije sjednu za stol i razmotre kako proporcionalno rastu troška rada poslodavcima refundiraju povećanje, kroz mjere koje koriste i u drugim zemljama. Na taj način bi se, kaže Jelčić, postiglo pozitivan efekt za sve, jer za državu je najveći teret gubitak radnih mjesta. Kada bi trebali startati pregovori o kompenzacijskim mjerama, u HUP-u zasad nemaju saznanja. Prijedlog mora definirati Vlada, a poslodavci se nadaju da će poziv za razgovore dobiti što prije, jer se minimalci po novom iznosu obračunavaju već za idući mjesec.