S početkom rujna i aktivnosti Vlade prebacuju se u višu brzinu, a u ambijentu visoke inflacije i izborne godine to znači i zgusnutije aktivnosti.

Pečat inflacije svakako imaju imaju neka nova rješenja koja se najavljuju u okviru mini mirovinske reforme, dok su utjecaji inflacije isprepleteni s izbornim motivima kad je riječ o prvim najavama vezanim uz takozvanu 13. mirovinu, kao i o novom paketu mjera za ublažavanje troškovnih udara na standard građana, čije je predstavljanje premijer Andrej Plenković najavio za idući četvrtak.

Novi paket mjera za zaštitu od inflacije bit će “sveobuhvatan, ciljan i usmjeren na najugroženije”, rekao je premijer nakon sjednice predsjedništva stranke. Istaknuo je i da je o problemu inflacije Vlada razgovarala i s guvernerom Hrvatske narodne banke, usput ponovno podsjećajući da je u proteklih sedam godina mandata njegove vlade prosječna plaća porasla za 400 eura, sa 749 na 1150 eura.

Kroz prizmu mjera za amortiziranje rastućih troškova može se promatrati i plan izmjena zakona o tzv. nacionalnoj naknadi za starije osobe, kao i naznake vezane uz 13. mirovinu. Predstavnici umirovljenika u tom kontekstu ponaprije vide dosadašnje jednokratne dodatke, dok su razne varijante 13. mirovine institut koji je čvrsto zakonski definiran u 12 zemalja Europske unije.

To su bile i neke od tema ovotjednog sastanka Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, na kojemu su predstavljene i glavne novosti u izmjenama zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima te zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.

U ponedjeljak je, pak, u javnu raspravu puštena i prethodna procjena učinaka za izmjene zakona o dodatku na mirovine (27 posto) ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, nakon čega ide i konkretan nacrt prijedloga.

Ukratko, plan je izjednačati dodatke na mirovinu sa sadašnjih 20,25 na 27 posto za korisnike kombinirane mirovine, iz I. i II. mirovinskoga stupa, čime će se osigurati povećanje njihovih mirovinskih primanja.

Kako se ističe u obrazloženju, time će se osigurati preduvjeti za daljnje jačanje kombiniranog mirovinskoga sustava, odnosno smanjenje broja onih koji pri umirovljenju danas predominantno biraju mirovinu samo iz I. stupa. Priča o 27-postotnom dodatku i distorzije koje je uzrokuje između prvog i drugog stupa počele su odavno, a u hodu su se pravila više puta mijenjala.

Posljednje promjene zakona napravljene su prije nepunih pet godina. Iako je tada za drugi stup (od njegova uvođenja) definirano da se dodatak određen u visini od 27% korigira s faktorom osnovne mirovine i iznosi 20,25 posto, prošlogodišnji poremećaji na tržištu kapitala, kao i kratko razdoblje kapitalizacije doveli su do smanjenja prinosa obveznih mirovinskih fondova, a posljedično i mirovina iz II. stupa. To je potaknulo dodatno smanjenje broja osiguranika koji se odlučuju za korištenje mirovine iz I. i II. stupa.

Predlaže se jedinstvena stopa dodataka na osnovnu mirovinu od 27% svim korisnicima osnovne mirovine iz I. mirovinskoga stupa/P. Macek/PIXSELL

Sa 15 na 20 posto
Usporedbe radi, otkako je s početkom 2019. omogućen izbor povoljnije mirovine u postupku ostvarivanja prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu u prvoj godini mogućnosti odabira, Regos je zaprimio 4410 izjava o izboru od čega ih je 57% odabralo mirovinu samo iz I. stupa, dok je npr. lani od 10.780 izjava o izboru mirovine više od 71% odabralo samo prvi stup.

Zbog svega se sad predlaže jedinstvena stopa dodataka na osnovnu mirovinu od 27% svim korisnicima osnovne mirovine iz I. mirovinskoga stupa, a procjena predlagatelja je da će to ipak povećati broj korisnika mirovine iz oba stupa te povećanjem njihovih mirovina.

Tome bi pak moglo pridonijeti i najavljeni plan da se poveća iznos štednje akumulirane u drugom stupu koji se (uz zadane uvjete) pri umirovljenju može jednokratno isplatiti. Dosad je to bilo do 15%, a ubuduće se namjerava predložiti do 20%.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić je u vezi s tim rekao kako je cilj osnažiti položaj II. mirovinskog stupa, smatrajući pritom povećanje mogućnosti jednokratne isplate individualizirane kapitalne štednje do 20% ukupno kapitaliziranih sredstava veoma značajnim.

U okviru paketa izmjena zakona o mirovinskim fondovima predviđena je i daljnja liberalizacija ulagačkih ograničenja. Mirovinska društva moći će i izravno ulagati u nekretnine (dosad su to uglavnom mogli tek posredno, putem alternativnih fondova), a manji dio imovine moći će plasirati i u nelistane tvrtke. Novost je i ukidanje ulazne naknade za članove obveznih mirovinskih fondova čiji broj danas premašuje 2,2 milijuna.

Usto, kako je bilo najavljivano još prošle jeseni, kad je nacrt prijedloga zakonskih izmjena bio prošao javno savjetovanje (u međuvremenu je na neko vrijeme stavljen na čekanje), slijedi i daljnje postupno smanjenje naknada za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, prema 0,2% imovine do 2027. Kod dobrovoljnih fondova se pak smanjuje izlazna naknada.

Radna skupina propituje
Novost koja to nije jer je najavljena već lani je i prijedlog kojim se pet godina uoči umirovljenja ukida prebacivanje članova OMF-ova u kategoriju C automatizmom – članovi će moći zatražiti i da ostanu u B kategoriji.

Ta promjena dolazi nakon što su se mnogi opekli prebacivanjem u profilom najmanje rizične C fondove, a koji uslijed tržišnih poremećaja i pada cijena obveznica lani nisu ispali takvi. Među ostalim, čini se da će mirovinska društva ponovno moći imati svoje predstavnike u nadzornim odborima kompanija u kojima imaju značajnije udjele.

Ministar Piletić rekao je i da je formirana radna skupina koja će propitati cjelokupan mirovinski sustav i ponuditi odgovore na pitanje što dalje činiti.