Ne riješi li se napeta situacija s nadležnim operatorom i regulatornom energetskom agencijom, 45 trenutačno umrtvljenih projekata od 2648 megavata vrijednih otprilike 2,65 milijarde eura neće se razviti, upozoravaju iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, “a ulagače će priključenje po starom modelu koštati deset puta više, zbog čega neće dobiti povrat ulaganja”.

Tim bi se kapitalom, navode u OIEH-u, moglo izgraditi gotovo šest Peljeških mostova. Projektima iz područja obnovljivih izvora energije istekao je, naime, 13. rujna rok za predaju elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP-a). Te elaborate ulagači su trebali dostaviti HOPS-u (Hrvatski operator prijenosnog sustava).

Predstavnici obnovljivaca i prije tog roka zatražili su hitan sastanak s ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom, no uz malo uspjeha. Ističu da ulagači i dalje strepe od starog, tzv. “dubokog modela” izračuna priključivanja na elektroenergetsku mrežu iz 2017. (nadležnost HERA-e) koji još nije u ropotarnici, iako je nova metodologija izračuna donesena 2022.

No, HERA dvije godine nije donijela odluku o jediničnoj naknadi za priključenje na elektroenergetsku mrežu, a bez toga nova metodologija ne može nastupiti. OIEH je stoga tražio sastanak i s HERA-om.

Nema cijene – nema ulaganja
“Činjenica da nema cijene automatski stopira daljnji razvoj projekata. Zakon o tržištu električne energije s kraja 2021. napravio je mali ‘kopernikanski obrat’ i promijenio postupke izdavanja dozvola. Energetsko odobrenje stavio je kao prvi i najvažniji dokument koji se mora ishoditi na početku razvoja projekata kao temelj za dobivanje drugih dozvola.

Kada se Zakon mijenjao, bilo je dosta projekata koji su došli u poodmaklu fazu razvoja. Ministarstvo im je išlo u korist i priznalo im da na temelju ranijih ishođenih dozvola mogu ishoditi energetsko odobrenje i krenuti po novom postupku razvoja projekta.

Kada je Zakon o tržištu električne energije donesen, s njim je bilo nužno uskladiti sve podzakonske akte i razna tijela morala su donijeti uredbe i pravilnike, za što im je bio i propisan rok.

No, ključni podzakonski akt koji je trebao biti donesen u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona, a to je Uredba za izdavanje energetskog odobrenja, kasnio je dvije godine”, tumače iz OIEH-a.

Osim cijene koju treba platiti onaj koji želi proizvoditi električnu energiju iz obnovljivih izvora, HERA donosi i metodologiju po kojoj se izračunava kako će se netko priključiti na mrežu. Metodologija iz 2017. bila je problematična, smatraju iz OIEH-a, jer je primjenjivala tzv. “duboki model” u sklopu kojeg su investitori uz stvarne troškove za priključenje bili dužni plaćati i pojačanja u mreži za čitav elektroenergetski sustav.

“Kroz STUM, to jest, stvaranje tehničkih uvjeta u mreži, investitorima je nametnuta obveza sudjelovanja u trošku izgradnje ključne infrastrukture u RH, odnosno dalekovoda od 400 kilovolta, dugačkog 280 kilometara, procijenjene vrijednosti od 400 milijuna eura, a koji će spajati Split i Rijeku.

Kad je postalo jasno da nijedan investitor neće moći podnijeti takav trošak STUM-a, jer bi mu trošak priključenja bio deset puta veći negoli trošak cijelog projekta, 2022. donesen je novi, prihvatljiviji, “plitki model” izračuna koji podrazumijeva samo stvarne troškove uz jediničnu naknadu, Dakle, investitori bi trebali biti isključeni od financiranja pojačanja mreže koja moraju ići na teret operatora sustava”, pojasnili su iz OIEH-a.

Dodatnu kočnicu, ističu, predstavljaju pravila o priključenju na prijenosnu mrežu koja donosi HOPS, a koja usporavaju i tako već dug proces izdavanja potrebnih dozvola. HOPS je odredio da će ovlaštenicima za izradu EOTRP-a podatke izdavati jednom godišnje, i to od 1. do 15. svibnja. Ne bude li investitor u tih 15 dana mogao podnijeti zahtjev, gubi cijelu godinu, čak i ako zakasni jedan dan, čime se, ističu iz OIEH-a, stvaraju uvjeti za odustajanje investitora.

Ideja OIEH-a bila je zamoliti ministra Šušnjara da pokuša zauzdati mogućnost HOPS-a za izdavanje EOTRP-a sve dok HERA ne donese odluku koja bi sa sobom povukla primjenu ‘plitkog modela’ izračuna za priključenje na mrežu. No, svjesni su i da to nije problem koji rješava jedno ministarstvo, “već nešto što se mora riješiti međusektorski”.

Iz Ministarstva gospodarstva poručili su da je konačno donošenje odluke o jediničnoj naknadi za priključenje na elektroenergetsku mrežu važno za sve dionike u elektroenergetskom sustavu RH, uključujući proizvođače obnovljive energije, potrošače i industriju.

Priznali su i da između “dubokog” i “plitkog” modela utječe na troškove priključenja i cijene električne energije, no napominju i da bi “povećanje kapaciteta obnovljivih izvora u Dalmaciji iznad tehničkih mogućnosti prijenosne mreže zahtijevalo izgradnju novog dalekovoda prema kontinentu, a time i visoke investicije”. Podsjećaju i da se “troškovi pojačanja mreže mogu financirati putem sredstava EU, proizvođača obnovljivih izvora, krajnjih potrošača ili kombinacijom tih izvora”.

Pitanje kapaciteta
“Bez sredstava iz EU fondova prije 2027., financiranje kroz tarifu za prijenos povećat će cijene električne energije, kako za kućanstva tako i za industriju”. Doduše, do izgradnje novoga dalekovoda postoji i mogućnost priključenja na mrežu uz ograničavanje proizvodnje u trenucima kada to kapaciteti prijenosne mreže zahtijevaju, poručuju iz MINGO-a.

Investitori su, napominju, upoznati s mogućnošću da projekte dizajniraju “tako da mogu isporučiti energiju kada je potrebna, a kako bi se izbjegla zagušenja u sustavu” i da je u tom slučaju “opcija priključenja relativno jednostavna”. U tom smjeru ide i nova direktiva EMD koja prepoznaje funkcionalne i financijske nedostatke tržišta tijekom krize izazvane ratom u Ukrajini, dodaju iz ministarstva.

“Traži se optimalni način za razvoj projekata koji… neće dodatno povećati opterećenja gospodarstva i građana koji za svaki kilovatsat potrošene energije plaćaju 0,013239 eura (13,23 Eura/MWh) te dodatne naknade za prijenos i distribuciju koje su sadržane u krajnjoj cijeni energije”, poručili su iz ministarstva te uvjeravaju da investicijski ciklus nije zaustavljen i da se trenutno bilježi izrazito povećanje solarnih instalacija, posebice za vlastitu potrošnju građana i poduzetništva.

Također, tu je i Draghijevo izvješće “The Future of European Competitiveness” u kojem se ističe potreba da se kapaciteti obnovljivih izvora razvijaju u skladu s rastom potražnje za energijom. Zaključno, Šušnjarov resor očekuje da će HERA do kraja 2024. donijeti odluku koja će uzeti u obzir sve aspekte i osigurati stabilnost sustava.