Povjerenik Europske komisije za zaštitu potrošača Neven Mimica rekao je u razgovoru s hrvatskim novinarima u Bruxellesu da postoje substandardi proizvoda za pojedina tržišta, te da je u zadnje vrijeme iz Hrvatske došlo jako puno prigovora da kvaliteta proizvoda na tržištu istočne Europe nije ista kao na Zapadu.

U razgovoru s novinarima Mimica je rekao da on kao povjerenik ne zastupa neke posebne interese Hrvatske, jer je horizontalno zakonodavstvo jednako za sve zemlje članice. Međutim, dodao je da će se pitanjem kvalitete proizvoda pozabaviti u koordinaciji s nacionalnim tijelima, ali da se u ovoj godini zakonodavstvo o ujednačavanju kvalitete neće puno promijeniti.

"Zaista postoje ti substandardi kvalitete za pojedina tržišta. Problem je očit i time ću se pozabaviti u koordinaciji s nacionalnim tijelima. Zakonodavno se u tom ujednačavanju kvalitete u ovoj godini neće puno promijeniti, to će ostati povjereniku narednog mandata, ali teško je očekivati da bi Europska komisija mogla u svom radu propisivati kako treba izgledati brand ili sadržaj nekog brenda, odnosno propisivati sastojke, to je nezamislivo", kazao je Mimica.

Europarlamentarka Biljana Borzan (SDP), koja radi u Odboru za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane stavila je sebi u zadatak da se izjednači sigurnost i kvaliteta proizvoda za istočno i zapadno tržište.

"Potpuno je neprihvatljivo da isti proizvod, istog proizvođača, ovisno o tome je li kupljen u Njemačkoj ili Hrvatskoj, daje nepcu različite okuse. Pošto je EU u svojoj biti 'unija jednakih', jednostavno je to tema kroz koju treba inzistirati na jednakosti", kaže Borzan.

U smislu zaštite potrošača iznijela je i konkretan primjer da je prošlog tjedna Odbor usvojio izvješće o postroživanju deklaracija na proizvodima, a ono se odnosilo na podmetanje konjskog mesa pod goveđe, te je usvojen prijedlog o obilježavanju kvalitete preciznim deklaracijama, a protiv "lažne hrane ili namirnica".

"Cilj je da se vrati vjera potrošača u prehrambenu industriju", kazala je.

Mimica je također kazao kako se provedba potrošačkih prava u EU završava na nacionalnim razinama, jer na razini EU nema "potrošačke policije", ali da se pokušavaju koordinirati nacionalna tijela koja se bave provedbom potrošačkih prava.

On je kazao da je njegova zadaća da se proširi najbolja praksa europske zaštite potrošača na više zemalja, ali se potrošači ili njihove organizacije ne mogu obratiti izravno nekom od europskih tijela već samo nacionalnim tijelima.

Jedan je kanal sudski, to može svaki potrošač individualno, ali to je najskuplji, najsporiji i najneučinkovitiji put, dodaje dalje Mimica, pa je preporuka Europske komisije da se ide na kolektivne potrošačke sporove. Svaka zemlja mora razviti alternativni način rješavanja sporova, osnovati agenciju ili drugo tijelo kojima se potrošači direktno obraćaju za rješavanje njihovog problema u kršenju prava ili kada se nađe na tržištu proizvod koji ugrožava njihovu sigurnost ili zdravlje.

"Razvijamo sada online platformu koja bi za godinu dana trebala profunkcionirati tako da potrošač ne bi morao čak ni pisati nekoj svojoj agenciji za alternativno rješavanje sporova nego ih kontaktirati online. Postoji mreža europskih potrošačkih centara koja funkcionira kada se prava potrošača krše prekogranično. U Hrvatskoj je to Europski potrošački centar pri Ministarstvu gospodarstva, a u drugim zemljama postoje i nezavisni potrošački centri", pojasnio je Mimica.