Promjene u Stečajnom zakonu, koje će biti u primjeni od iduće godine, tektonske su naravi za profesiju stečajnog upravitelja.

Obuhvaćaju sustav imenovanja stečajnih upravitelja koji je godinama u rukama stečajnih sudaca, dok se s druge strane uvodi u tu profesiju itekako važan uvjet – radno iskustvo koje je potrebno za kvalitetno obavljanje tog posla. Do toga je i te kako stalo stečajnim sucima, a ovi potezi resora ministra pravosuđa Orsata Miljenića vjerovnicima trebaju donijeti brži i efikasniji stečaj, uz pojačani nadzor stečajnih sudaca nad radom stečajnih upravitelja. Nova pravila tiču se ukupno 381 stečajnog upravitelja, koliko ih se ukupno nalazi na službenoj Listi stečajnih upravitelja Ministarstva pravosuđa. No, od tog broja čak ih 216 nikad nije radilo taj posao jer nikad nisu bili imenovani. Službeni je to podatak koji je Poslovni dnevnik dobio iz Ministarstva pravosuđa.

Važeća Lista objavljena je u Narodnim novinama  broj 88 (od 27. srpnja 2011. godine), a od tada je mijenjana i nadopunjavana dvanaest puta, ističu iz pravosudnog resora. Za sve njih kroje se nova pravila kao i novo rješenje kako će se neiskustvo u kraćem vremenskom razdoblju premostiti. S time je navodno vezano i prijelazno razdoblje kad će na snagu stupiti i nova pravila za imenovanje stečajnih upravitelja u konkretnim predmetima. Lista stečajnih upravitelja isčistiti će se po kriteriju iskustva, a pritom njega neće činiti tzv. sumarni stečajevi, gdje se stečaj u istom danu otvara i zatvara.  Nema nikakvih dvojbi da dosadašnji sustav imenovanja neće opstati jer promjene koje se predviđaju stečajnim sucima ukidaju ovlast potpune diskrecije u imenovanje stečajnih upravitelja.

Umjesto toga Ministarstvo pravosuđa planira uvođenje automatske dodjele stečajnih predmeta, a model nije jedinstven, nego je preslika parničnog rješenja. Kao što dodjela parničnih predmeta sucima odavno nije u ingerenciji predsjednika odjela, nego je rješenje nađeno u metodi slučajnog odabira i kroz sustav e-spisa, na tragu istog sad se nasumični izbor, uz pomoć softvera, predviđa kao novi zakonski model i kod imenovanja stečajnih upravitelja. No, stečajni upravitelji uvelike se razlikuju, između ostalog i po iskustvu kojega više od polovice uopće nema niti jednog dana. Kako bi se po novome sucima osiguralo da softver izbaci ime samo iskusnog stečajnog upravitelja, unatoč tome što po važećem zakonskom rješenju stečajni upravitelj ne mora imati staž, pronađeno je rješenje – tim više što se po novome traži radno iskustvo na stečajevima. Prema informacijama Poslovnog dnevnika, staž će se moći steći na poslovima pomoćnika stečajnog upravitelja.

Riječ je o prijedlogu koji se razmatra, pa bi nakon iskustva, primjerice, u tri postupka i nakon šest mjeseci staža takav pomoćnik prešao na listu za imenovanja. Naime, s te bi liste krenuo automatski odabir, pa  tad suci zapravo više ne bi mogli sami imenovati stečajne upravitelje. Pomoćnici bi se imenovali samo u većim stečajivima, primjerice, gdje postoji više od 10 radnika i 10 milijuna kuna stečajne mase. Inače, pomoćnika bi imenovao sudac, a upravitelj bi ga morao prihvatiti po logici kad prihvaća veći opseg posla, onda mora prihvatiti i pomoćnika.

Tomislav Đuričin, stečajni upravitelj koji nastupa u Radnoj skupni za izmjene Stečajnog zakona ispred HUP-a potvrdio je da je nužna profesionalizacija za kvalitetno obavljanje zahtjevnijih stečajnih postupaka kako bi se osigurala potpuna posvećenost i kvaliteta rada stečajnog upravitelja. "Onaj koji ima položen ispit treba steći iskustvo radeći uz stečajnog upravitelja, a nacrt zakona je prepoznao tu problematiku i ispravno predlaže kako se to može riješi", kaže Đuričin dodajući da se početnici trebaju odlučiti hoće li se nastaviti baviti tim poslom profesionalno, te da to ne bi trebao biti trošak stečajne mase nego njihov ulog u edukaciju. Težište je, kažu i drugi stečajni upravitelji, da se temeljem zahtjeva za stopostotnom transparetnosti stečajeva i zaštitom interesa vjerovnika uvede red, veći nadzor i maksimalna kvaliteta u profesiju koju često prati etiketa posla kojeg mnogi rade u 'fušu'.

Na percepciju transparentnog stečaja uvelike utječe činjenica da je upravitelj na to mjesto došao na nepristrani način, pa se to kani rješiti kroz automatizam i što je zanimljivo, ne s jedinstvene liste upravitelja formirane za cijelu državu, nego s nekoliko novih lista koje će biti utvrđene prema područnom kriteriju. Ideja je da ih za područja sedam trgovačkih sudova i onaj osmi u Pazinu, koji će ponovo proraditi, propiše ministar pravosuđa. Tako bi stečajni upravitelji zbog razloga ekonomičnosti ostajali vezani uz jedan teritorij, pa netko s područja Splita ne bi vodio postupak u Osijeku što je dosad bilo moguće.