Kakve će reperkusije na realizaciju najvećega projekta javno-privatnog partnerstva u Hrvatskoj, Trga pravde u Zagrebu, imati pismo ministra pravosuđa Orsata Miljenića upućeno ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku, u kojemu mu, kako je objavljeno u medijima, uskraćuje potporu za realizaciju projekta? Javni natječaj za partnera državi za taj projekt, naime, i dalje je otvoren, a hoće li odustajanje glavnog korisnika Trga pravde značiti da će natječaj biti otkazan, do zaključenja ovog izdanja nisu nam odgovorili ni u Vladi, ni u Ministarstvu pravosuđa. Bez dvojbi je zasad jednio Ministarstvo gospodarstva, iz kojega kratko odgovaravaju kako je natječaj za provedbu projekta Trga pravde dobio sva potrebna prethodna odobrenja.
Velik interes ulagača
U Centru za praćenje energetskog poslovanja i investicije (CEI), koje je središnje tijelo za provedbu projekta Trg pravde, bili su zbunjeni našim pitanjem jer je, kažu, natječaj za taj projekt pokrenut temeljem odluke naručitelja i bez odluke o povlačenju za njih nema dvojbi o statusu natječaja. “Sve je na Vladi”, dodaju u CEI-ju, čiji je šef Dragan Marčinko s ministrom gospodarstva Vrdoljakom prije dva tjedna i javno prezentirao JPP-projekt za koji je natječaj objavljen u elektroničkom oglasniku Narodnih novina, no automatski i u službenom glasilu Europske unije za javnu nabavu. Upravo ta činjenica, kako ističu u CEI-ju, pridonijela je povećanom interesu za sam natječaj. “Dosad ni za jedan projekt nismo imali toliko upita inozemnih investitora kao za JPP u gradnji Trga pravde”, kažu u CEI-ju, podsjećajući na to da je projekt jako dugo pripreman te da su posljednjih godinu dana, koliko su trajale intenzivne pripreme za početak njegove realizacije, CEI i Agencija za investicije i konkurentnost zaprimali velik broj upita inozemnih investitora za taj projekt.
'Šutio si u srpnju'
Odustajanje od potrage za partnerom za gradnju pravosudnog kompleksa u ovoj fazi, nema sumnje, bilo bi u najmanju ruku čudno. Na to je, kako doznaje Poslovni dnevnik, upozorio i ministar Vrdoljak u odgovaru na dopis Ministarstvu pravosuđa. Vrdoljak Miljenića podsjeća što je sve prethodilo pripremi pokretanja realizacije tog projekta, od ožujka 2012., kada je Vlada prihvatila Okvirni program izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije javnih građevina kroz JPP, a u kojem se našao i Trg pravde, do posljednje javne prezentacije projekta 4. srpnja ove godine u Vladi. Na toj prezentaciji, podsjećaju iz Ministarstva gospodarstva, bio je i ministar Miljenić, koji nije izražavao protivljenje tom projektu, koji je podupro i uži kabinet Vlade. “Upravo je sporost odluka tijela državne uprave jedna od kočnica za pokretanje investicijskoga ciklusa”, upozorio je Vrdoljak i pozvao sve nadležne razine na aktivno uključivanje i pomoć realizaciji projekta.
To je samo prvi krug
Natječaj otvoren do 23. rujna
Natječaj za parntera za projekt Trga pravde na zagrebačkom Črnomercu ostaje otvoren do 23. rujna. U CEI-ju podsjećaju da je riječ o prvom krugu natječaja u kojemu će potencijalni investitori trebaju dokazati sposobnost sudjelovanja, nakon čega će CEI u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, koji je u ovom slučaju javni partner, s odabranima voditi dijalog radi definiranja najprihvatljivijeg rješenja. Nakon odabira Ministarstvo pravosuđa skopit će ugovor s privatnim partnerom na 30 godina, pri čemu u prvoj etapi do 2018. za Ministarstvo pravosuđa nema troškova.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Koji bolesnici. Jedan predlaže totalnu debilanu, a drugi to ne želi ali samo zato jer ništa ne razumije. A niti jednom nije na pamet pala kogeneracija u Kutini nego nove zgradurine koje nikom ne trebaju. Imate na Laništu dvorančugu pa sjedite u njoj ako vam trebaju nove zgrade.
Ovakvih bolesnika nema nadaleko, ali anegdota je što i mi normalni sa njima idemo u propast.
Inace, nitko drugi u drzavi ne radi zgrade koje nikom ne trebaju…Oh wait…
Ali to nisu mogli prijaviti kroz strukturne fondove EU.
Koji bolesnici. Jedan predlaže totalnu debilanu, a drugi to ne želi ali samo zato jer ništa ne razumije. A niti jednom nije na pamet pala kogeneracija u Kutini nego nove zgradurine koje nikom ne trebaju. Imate na Laništu dvorančugu pa sjedite u njoj ako vam trebaju nove zgrade.
Ovakvih bolesnika nema nadaleko, ali anegdota je što i mi normalni sa njima idemo u propast.
Uključite se u raspravu