Hrvatski sabor popodne je sjednicu nastavio raspravom o prijedlogu Strategije razvoja pravosuđa do 2018. godine, dakle, istaknuo je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, pravosudne strategije Hrvatske kao zemlje članice Europske unije.

"Ova strategija se temelji na zaključenim pregovorima i Hrvatskoj kao članici EU; to je strategija zemlje članice", poručio je Miljenić.

Naglasio je kako za hrvatsko pravosuđe kao dio europskog pravosuđa treba puno raditi, te da Ministarstvo pravosuđa RH već na tome puno radi.

"Jednostavno, mi moramo doći u situaciju da ono što 1. srpnja 2013. postaje dio našeg unutarnjeg prava, možemo početi na odgovarajući način koristiti", rekao je ministar Miljenić.

Vlada u Strategiji navodi kako je neovisno, učinkovito, pravedno i profesionalno pravosude nužno za suočavanje sa svakodnevnim potrebama suvremenog društva te izazovima globalizacije i modernizacije.

Strategija polazi od pet osnovnih područja – "Neovisnost, nepristranost i stručnost pravosuđa", "Učinkovitost", "Hrvatsko pravosude kao dio europskog pravosuda", "Upravljanje ljudskim potencijalima", te "Iskorištavanje potencijala moderne tehnologije" – na temelju kojih su i izvedene strateške smjernice.

U Banskim dvorima učinkovitost pravosuđa ističu kao stručno, materijalno i tehnički najzahtjevnije područje strateškog planiranja u pravosudnom sustavu.

Ono uključuje rješavanje problema smanjenja broja neriješenih sudskih predmeta i dugotrajnosti sudskih postupaka, ali i osiguravanja uvjeta za rješavanje novih predmeta u razumnom roku, uz punu zaštitu svih ljudskih prava i načela vladavine prava.

Ministar Miljenić kazao je i kako su u Ministarstvu pravosuđa ponosni što su po prvi put izradili dugoročni plan upravljanja ljudskim potencijalima, pa se, istaknuo je, točno zna koliko je sudaca i državnih odvjetnika potrebno u sustavu do 2025. godine.

Najavio je u skoru informatizaciju pravosudnog sustava, pri čemu će građani vrlo brzo svoj sudski predmet moći jednostavno pretraživati na internetu.

O Strategiji razvoja pravosuđa raspravljaju saborski klubovi.

Prije rasprave, kratkim obraćanjem predsjednika Hrvatskog sabora, Josipa Leke, zastupnici su obilježili Međunarodni dan ljudskih prava, 10. prosinca.

"U današnjem globaliziranom svijetu mnogi misle da ljuski rad treba urediti tako da odbaci što veći profit. To je u temelju pogrešno mišljenje jer rad je dostojanstvo čovjeka i treba čovjeku donijeti sreću, a ne samo egzistenciju. Osigurati mu egzistenciju i oslobodi ga ovisnosti, straha i neimaštine", poručio je Leko.