Dok se trgovački lanci pune uvoznim jabukama, u Slavoniji se krče nasadi jabuka zbog niske otkupne cijene i neisplative proizvodnje te se koriste kao drva za ogrjev. Velika su ulaganja, nema hladnjača, a prodaja ovisi o nekom drugom.
Samo u Požeško-slavonskoj i Brodsko-posavskoj županiji iskrčeni su deseci hektara voćnjaka u koje je država kroz potpore uložila milijune kuna. S iskrčenim nasadima, taj novac odlazi u dim, piše HRT.
"Jesenas sam iskrčio nekih 200 komada, proljetos sam ovaj gornji dio iskrčio i sad nastavljam, iskrčit ću cijeli voćnjak samo zavisi od vremena kako budem stizao", kaže za HRT Damir Vinković koji nije obavljao nikad teži posao u svom voćnjaku nedaleko od Požege te nakon više od dva desetljeća odustaje od proizvodnje jabuka.
Nisu mu platili pa ih je tužio
"Rezidba iz očaja", tako je nazvao ovu prisilnu sječu, a sve nakon što je izgubio strpljenje u sporu s Agencijom za plaćanje. Na natječaju za povlačenje s tržišta jabuka za slobodnu distribuciju prije gotovo dvije godine, ispunio je sve uvjete i isporučio 1650 kilograma jabuka, međutim nije mu plaćeno jer je, kako su tvrdili, prekoračio rok isporuke.
"Ja sam jabuku isporučio u vrijeme valjanosti certifikata u petak. Otpremnicu sam napravio u ponedjeljak, dan poslije. Ja prihvaćam, u odluci je stajalo u roku pet dana. Moja je greška zašto nisam napisao otpremnicu u petak kad sam jabuku i dovezao. Zašto me onda nisu na vrijeme obavijestili", kaže Vinković.
Dodaje da su službeno to učinili tek sedam mjeseci poslije pa je u naplatu krenuo sudskim putem. “Ne mogu reći da 4 tisuće kuna za mene ne predstavlja nikakvu vrijednost ali nije to vrijednost zbog koje bih išao na sud i doživljavao sve one neugodnosti koje čovjek doživi na sudu. Tužio sam zbog toga da zaštitim svoje dostojanstvo. Tužio sam ih što me vrijeđaju kao proizvođača.”
Uzgoj kukuruza zamijenio jabuke
U Grabarju su se umjesto za uzgoj jabuka odlučili za kukuruz. "Nije teško ništa proizvest ali kada dođe do prodaje onda otkupljivači od nas rade svašta", kaže Ivica Bešlić iz Grabarje koji je iskrčio i jabuku i šljivu.
"Bilo je jedne godine dobro kad smo vozili u Benkovac šljivu hajde tu je nešto bilo ali ove druge godine sve patnja. Tako da nije mi uopće žao što sam to sve iskrčio i djeca su mi tu radili i njih sam iscrpljivao bez veze. Ovako mi je bolje. Pa da jedan sin je u Finskoj, drugi vozi kamion", kaže Bešlić za HRT.
Proizvođači kažu da s jabukom nije išlo, otkupna cijena je bila sve niža čak i za industrijsku klasu. “Pretprošle godine smo imali led i jabuka ta industrijska je bila oko kune. Mislio sam bit će negdje osamdeset lipa pa tu ću si pokrit. Međutim kad su mi ponudili 30 lipa, bilo je sve jasno. Odmah ćemo krčiti, ali nije to samo bilo to. Tu je problem i rabote i svega. Nemaš ljudi. U vrijeme berbe meni treba 15-20 ljudi. To više nije bilo moguće naći", kaže Ivica Stasny.
Ne pomaže ni državna potpora
U požeškom i brodsko-posavskom kraju iskrčeni su deseci hektara jabuka, tako da i mladi voćari koji imaju jedan od većih nasada u Slavoniji razmišljaju da odustanu od proizvodnje. Razmišljaju da se posvete rasadničarstvu i drugim kulturama.
"Svi znamo da po kalkulaciji jabuke ta proizvodnja više nije održiva i čak da je i trebala biti berba ove godine teško bi se odradila jer je nesigurno tržište bez ikakve garantirane cijene", smatra Gabrijel Babić iz Godinjaka.
Ni interventna državna potpora od 20 milijuna kuna neće pomoći. Isplate počinju potkraj studenog a ukupno je prijavljeno 930 korisnika s oko 3000 ha. “Poljoprivredno razdoblje europske politike traje pet godina. Ja sumnjam da su oni to baš ove godine donijeli. Planski je to moralo biti već prije pet godina i vjerojatno kolege iz okruženja takve poticaje koriste već godinama”, kaže Ivan Babić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Moraju se sagraditi hladnjače, navodnjavanja, zaštite od vremenskih nepogoda, znači moraju se OPGovi udruživati i kupiti novce iz EU za ulaganja. Tada će biti konkurentniji.
Uključite se u raspravu