Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije uputilo je u javnu raspravu drugi Akcijski plan kojim će biti provođena Strategija sprječavanja korupcije do 2030.

Po broju mjera i iznosu koji će država mobilizirati u novom trogodišnjem razdoblju do 2027. taj plan ambiciozniji je od prethodnog te podrazumijeva provođenje čak 234 mjere u koje će biti uloženo 12,1 milijuna eura. Prethodnim planom trebalo je biti provedeno 207 mjera.

Percepcija korupcije
Veliki broj mjera koje će biti provođene u okviru pet ciljeva smanjena korupcije (jačanje institucionalnog i normativnog okvira, jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, jačanje sustava integriteta i upravljanja sukobom interesa, jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave te podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije, nužnosti prijavljivanja nepravilnosti i jačanja transparentnosti) trebale bi rezultirati “prosperitetnim društvom u kojem su vladavina prava i osobni integritet svakog pojedinca vrijednosti koje svi zagovaramo i živimo”.

Čak i bez detaljnog iščitavanja analize provedbe prethodnog akcijskog plana jasno je da uložen novac nije urodio plodom. Dokazuje to Indeks percepcije korupcije za 2024. koji svake godine objavljuje Transparency International, a prema kojem smo lani na ljestvici koja se objavljuje za 180 zemalja pali šest mjesta, s 57. na 63.

Dakle, percepcija korupcije u Hrvatskoj nije nimalo smanjena. Dapače, čak 72 posto anketiranih u sklopu istraživanju Europske komisije smatra da se razina korupcije u Hrvatskoj posljednje tri godine povećala. Takvi stavovi potpuno su utemeljeni jer korupcijske afere u Hrvatskoj izbijaju gotovo na dnevnoj razini.

Korupcija u zdravstvu
Na to u nedavnoj objavi upozorava i znanstvenica s Ekonomskog instituta Zagreb Jelena Budak koja se dulje od dva desetljeća bavi istraživanjem korupcije. “Stvarni slučajevi korupcije koji se procesuiraju kao kazneno djelo u hrvatskom pravosuđu potvrđuju da se ne radi isključivo o percepcijama sveprisutnosti korupcije.

Tijekom niza godina formalne prilagodbe EU-u, a sada i OECD normama, hrvatsko društvo nije suzbilo korupciju. Stopa tolerancije na korupciju se ne smanjuje i očit je nedostatak svijesti o njezinoj štetnosti”, ističe Budak napominjući da je administrativna korupcija isprepletena s političkom.

Vjerojatno slučajno, ali ipak indikativno, u drugom od tri akcijska plana koja bi trebala biti provedena u skladu sa Strategijom sprječavanja korupcije, najveći iznos od dva milijuna eura bit će uloženo u upravljanje korupcijskim rizicima u javnoj nabavi u području zdravstva.

Studija slučaja

Studija slučaja – Panvita: Zašto su strateška partnerstva ključna za finaliziranje multimilijunskih akvizicija u regiji

Održiva ulaganja

Uloga razvojnih banaka u borbi protiv klimatskih promjena – prilika za poduzetnike!

Konkretno, plan je u posljednjem kvartalu godine nabaviti i uspostaviti programsko rješenje za objedinjenu javnu nabavu kako bi se učinkovitije pratilo izvršenje okvirnih sporazuma i korisničkih ugovora. Dodatnih milijun eura bit će uložen u unaprjeđenje sustava kontrole plaćanja u zdravstvu.

Iznos od 1,7 milijuna eura bit će uložen u razvoj i nadogradnju modula eProcedure koji će investitorima tijekom cijelog procesa ulaganja omogućiti transparentan i jednostavan pristup informacijama i procedurama vezanima uz realizaciju projekta. Rok za provedbu tog projekta je posljednji kvartal 2027.

U akcijskom planu navodi se i da će biti povećana transparentnost o sastavima radnih skupina za izradu nacrta zakona, drugih propisa i akata. Te informacije u najvećem broju slučajeva javnosti ostaju nepoznate jer ih vladajući, iz samo njima poznatih razloga, skrivaju kao ‘zmija noge’ zaboravljajući da upravo oni diktiraju standarde i kriterije.