Nakon nedavno izglasanog paketa poreznih promjena, na red polako dolazi set mirovinskih zakona. Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u nekoliko je navrata u novije vrijeme govorio o mini mirovinskoj reformi.

Od izjednačavanja dodatka na mirovinu za drugi stup s onim za prvi (27 posto) pa do daljnje liberalizacije ulagačkih pravila tih fondova, smanjenja naknada upravljačkim društvima do povećanja maksimalnog iznosa jednokratne isplate prilikom umirovljenja i slično.

Vezano uz izjednačavanje dodatka na mirovinu za drugi stup s onim za prvi (27 posto) ovaj se tjedan privodi kraju javno savjetovanje o prijedlogu izmjena postojećeg zakona.

Za zakone o mirovinskim osiguravajućim društvima (MOD) te o dobrovoljnim mirovinskim fondovima netom je prošlo e-savjetovanje, ali samo za obrasce prethodne procjene učinaka planiranih promjena.

Za prijedlog izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (OMF), u okviru kojeg zapravo slijedi najviše inovacija, i obrazac procjene učinaka i sam zakonski prijedlog još se čekaju.

O njihovu smjeru resorni ministar je unazad mjesec-dva govorio na konferenciji mirovinskih fondova, kao i na sastanku Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Većina predstavljenog, doduše, najavljivana je još prošle jeseni, kad je odrađeno i javno savjetovanje o prijedlozima izmjena zakona o MOD-ovima, te o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Bilo je to vrijeme kad je bio aktualan plan rješavanja pitanja vlasništva odnosno preuzimanja udjela sankcioniranih dioničara Fortenova grupe s OMF-ovima u glavnoj ulozi. Nakon što je ta operacija pala u vodu, i promjene mirovinskih zakona na neko su vrijeme stavljene na čekanje.

U međuvremenu je cijeli paket revidiran i nadopunjen rješenjima poput pitanja dodatka na mirovine ili omogućavanja većeg postotka akumulirane štednje za koju će ubuduće biti moguća jednokratna isplata (uz zadane uvjete).

Dio promatrača smatra da su izmjene dio plana povezanog s vlasničkim pospremanjima u Fortenova grupi koja još nisu riješena/B. Filić/PIXSELL

No, prema saznanjima Poslovnog dnevnika, s izmjenama zakona o OMF-ovima sprema se i zanimljivo iznenađenje o kojem dosad nije bilo riječi. Iz obveznih mirovinskih fondova gotovo milijarda eura skrenut će se u državni investicijski fond.

Kako doznajemo, za OMF-ove kategorija A i B uvodi se obveza ulaganja 5 posto neto imovine (NAV-a) u udjele alternativnih investicijskih fondova s državnom garancijom povrata najmanje cjelokupno uloženih sredstava.

Garancija povrata
Prema posljednjem dostupnom mjesečnom izvješću Hanfe, neto vrijednost imovine obveznih mirovinskih fondova s krajem kolovoza je iznosila 19,3 milijarde eura, pri čemu na kategorije A i B otpada 17,6 milijardi eura. Pet posto imovine koja se namjerava preusmjeriti u svojevrsni “sovereign” fond, trenutno bi, dakle, impliciralo skretanje nešto manje od 900 milijuna eura prema tom fondu.

No, slijedom priljeva mjesečnih uplata, a uz pretpostavku da prinosi zadrže dinamiku iz dosadašnjeg dijela godine, čini se realnim da do donošenja novog zakona i početka njegove primjene vrijednost dvadesetine imovine dosegne odnosno premaši milijardu eura.

Spomenuta obveza pretpostavlja, dakako, dostupnost takvog alternativnog fonda s garancijom povrata, a u tom slučaju plan je da se istodobno za 5 posto NAV-a smanji obveza ulaganja fondova A i B u državne dužničke vrijednosne papire u odnosu na njihove trenutno važeće pragove.

Ta novina objašnjava se intencijom da se smanji izloženost dužničkim instrumentima odnosno da se poveća izloženost vlasničkim instrumentima koji daju mogućnost višeg povrata “uz primjereno ograničenje rizika kroz garanciju povrata”.

Kad je riječ o garanciji, zakonski se namjerava definirati da je daje Republika Hrvatska, država članica OECD-a ili javnog međunarodnog tijela kojemu pripadaju jedna ili više država članica Europske unije. U Hrvatskoj trenutno ne postoji AIF koji bi nudio državnu garanciju povrata, ali to se u idućih nekoliko mjeseci može promijeniti.

U investicijskoj zajednici podsjećaju kako je Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo (HMID), koje danas upravlja državnim Kapitalnim fondom, registrirano za upravljanje AIF-ima. Upravo Kapitalni fond odnosno HMID mnogi vide u glavnoj ulozi u cijeloj ideji da se dio imovine mirovinaca ulagački preusmjeri u novi državni fond na tragu “sovereign wealth” fondova kakvi postoje u brojnim zemljama.

Jedno od pitanja koje se u toj priči nameće je i što Vladu motivira na taj iskorak (mimo općenitog obrazloženja o smanjenju izloženosti državnim obveznicama na račun vlasničkih papira s potencijalno boljim prinosima).

Dio promatrača smatra kako bi to moglo biti dio plana koji je opet na ovaj ili onaj način povezan s vlasničkim pospremanjima u Fortenova grupi, jer ona još uvijek nisu riješena.

Jedno od pitanja koje se nameće je što je Vladu i resornog ministra Marina Piletića nagnalo na taj iskorak/J. Galoić/PIXSELL

Smanjenje izloženosti
Neki će, k tome, usput primijetiti i kako bi takav fond omogućio da u kompanijama u kojima država želi zadržati npr. manjinski kontrolni paket ne dođe do razrjeđivanja u slučaju dokapitalizacije (država odnosno CERP u pravilu ne sudjeluje u njima).

Neki kalkuliraju i da bi takav fond mogao biti zanimljiv i u kontekstu HEP-a na čija leđa je prebačen znatan dio tereta mjera u okviru energetske krize, ali drugi drže da se od vremena kad se spekuliralo o IPO-u te kompanije nije mnogo promijenilo u pogledu (neriješenih) imovinsko pravnih komplikacija.

Sve u svemu, što je “pravi” ili najjači motiv za planirani iskorak zakonskog propisivanja da se dio mirovinske štednje skrene iz OMF-ova u budući fond s državnom garancijom povrata zasad je ipak u domeni nagađanja.