U jeku energetske krize kad cijena energije doseže rekordne razine, u fokus dolaze modeli koji mogu ponuditi alternativna rješenja.

Jedno od takvih je investicija u energetsku učinkovitost zgrada jer je poznato da upravo na grijanje i hlađenje zgrada otpada oko 40% ukupno utrošene energije u Europi.

Faza revizije
Ključnu ulogu za održivo tople domove ima Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) koja je sada u fazi revizije i o kojem će Europski parlament glasati krajem siječnja. Kako pojašnjavaju u Hrvatskoj udruzi proizvođača toplinsko-fasadnih sustava – HUPFAS, svaka milijarda eura uložena u energetsku učinkovitost osigurava 29.000 radnih mjesta u Hrvatskoj.

“Hrvatska i europska građevinska industrija koja je ključna za obnovu zgrada spremna je raskinuti tu problematičnu sponu i dugoročno osigurati održivo tople domove i zgrade, okončavajući tako energetsku krizu.

Pridružujemo se pozivu kojeg su nedavno vodeće europske tvrtke uputile EU i Vladi RH u kojem su tražili da oslobode potencijal koji ležu u zgradama. Upravo je sada vrijeme kad trebate voditi ambicioznu politiku koja će građevinskoj industriji dati zeleno svjetlo za ulaganje u širenje održivih građevinskih materijala i proizvodnih linija.

Smatramo kratkoročnim gledanjem ulaganje u pomoć zbog rastućih troškova energije: od početka energetske krize do danas gotovo 700 milijardi eura dodijeljeno je i namijenjeno diljem Europe.

Ali, pokažu li donositelji odluka viziju, mogu se osloboditi tereta krize za buduće zime, otvarajući 18.000 do 29.000 radnih mjesta za svaku milijardu uloženu u energetsku učinkovitost i spašavajući milijune ljudi od energetskog siromaštva”, poručuju iz HUPFAS-a koji okuplja 18 tvrtki.

Na razini EU na stolu je plan povećanja energetske učinkovitosti sve starijeg fonda zgrada, a sve kako bismo drastično smanjili potrošnju energije i utjecaj na klimu. Strogi minimalni standardi energetske učinkovitosti (MEPS) osigurali bi drastičnu razliku.

Studija koju je izradio Guidehouse pokazuje da kada bi se javne zgrade najslabijih energetskih F i G razreda obnovile u B ili C razred, njihova krajnja potrošnja energije bila bi manja za 90%. Ako bi se energetski obnovile u E razred, potrošnja plina i nafte u tim zgradama bila bi manja za oko 30%.

Renoviranjem europskih zgrada istovremeno bi se u cijeloj Europi smanjile emisije stakleničkih plinova za 40%, čime bi se značajan dio emisija ugljika izbjegao, a europski energetski i klimatski ciljevi bi postali ostvarivi.

Za vlasnike kuća i zgrada koje se obnavljaju ključni su i novi izvori financijskih sredstava za renoviranje. Ako bi se poticale banke da povećavaju udjele energetski učinkovitih zgrada u svom portfelju hipotekarnih kredita, potrošači bi imali lakši pristup novcu potrebnom za obnove domova.

Osamnaest članova
“Kao industrija imamo dostupna rješenja. Stopa dubinske energetske obnove u EU danas u prosjeku iznosi samo 0,2%. Spremni smo preokrenuti tu brojku i osloboditi Europu ovisnosti o plinu”, kažu iz udruge koju čine Baumit, Bifix, Caparol, Chromos boje i lakovi, Chromos Svjetlost, Ejot spojna tehnika, Fragmat H, JUB, Kelteks, Kemenović, Knauf Insulation, Cemix, Mapei, Plastform, ROCKWOOL Adriatic, Röfix, Samoborka i STO.

Upućuju poziv Vladi da podupre ambiciozne nove politike za zgrade, uključujući postavljanje strogih energetskih standarda za zgrade u EPBD-u.

No, da bi i rješavanje energetski krize na ovaj način moglo biti izazov, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o rastu cijena građevnog materijala u Hrvatskoj. Proizvođačke cijene građevnog materijala u prosincu 2022. u usporedbi sa studenim 2022. više su za 0,5%, a u odnosu na prosinac 2021. za 9,5%.

Ako se usporede proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem tržištu u prosincu 2022. s prosjekom 2015., tada su više za 20,3%.