Sukob s bivšim ministrom financija Slavkom Linićem koji je kulminirao izbacivanjem Linića iz SDP-a tijesnom većinom glasova članova Glavnoga odbora stranke predsjednik SDP-a i hrvatske vlade Zoran Milanović ocijenio je mučnim, u snimljenom intervjuu kojega je u nedjelju emitirala sarajevska komercijalna televizija OBN.

Govoreći o sukobu s Linićem Milanović je kazao kako mu je sve to bilo mučno no dodao je kako je postupio po zakonu što je i bio dužan učiniti.

Ocijenio je kako je sve to u konačnici ipak bila unutarstranačka stvar koja ne bi smjela traumatizirati javnost no stranka također nije ni sekta koja bi mogla djelovati izolirano od javnosti.

"Više puta sam rekao da nemam brata u politici", istaknuo je Milanović.

Na pitanje o tome kakvi su zapravo učinci njegove vlade Milanović je odgovorio kako se uradilo puno.

"Radimo puno, radimo najbolje što znamo no stvari se ne mogu preko noći promijeniti", kazao je Milanović ustvrdivši kako je u Hrvatskoj danas "neusporedivo više reda" nego u vrijeme vladavime HDZ-a.

"Hrvatska je manje korumpirana na svim razinama, ima uredniju administraciju i bolje statistike, puno funkcionalniji i stroži porezni sustav", smatra Milanović ustvrdivši kako ne zna da je sve to u protekle dvije i pol godine pratio neki veći skandal odnosno da je bilo sustavnog kršenja zakona.

Komentirajući optužbe na račun nekih ministara poput Rajka Ostojića u slučaju javnih nabavki u zdravstvu Milanović je kazao kako je očitovanje o tome zatražio još prije osam mjeseci i kako će ga vrlo pozorno razmotriti.

"Branit ću svoje ministre ali tražim odgovornost", kazao je Milanović.

Rekao je kako će predsjednik Ivo Jospović imati punu potporu SDP-a u natjecanju za novi mandat na toj dužnosti a drži kako je on kandidat koji nema ozbiljnoga protivnika,

"On je kandidat velikog broja građana", kazao je Milanović dodajući kako je predsjednik Josipović favorit ne samo što je bolji od svih drugih potencijalnih kandidata nego i stoga što je hrvatsko biračko tijelo naklonjeno umjerenoj i srednjoj ideologiji.

Josipović se, podsjeća Milanović, odmah nakon što je prvi put izabran za predsjednika Hrvatske distancirao od SDP-a dodajući kako tako treba biti i za Kolindu Grabar-Kitarović koja slovi kao favorit HDZ-a čiju moguću kandidaturu ne želi komentirati.

"Nisu mi bitni protukandidati i mislim da Hrvatska nema razloga birati drugog predsjednika. On (Josipović) je dovoljno iskusan, dovoljno mlad i dovoljno drzak kada to treba biti", kazao je Milanović.

Govoreći o statusu znanstvenih novaka odnosno politici zabrane otvaranja radnih mjesta za nove docente na sveučilištima koju provodi ministar obrazovanja Željko Jovanović, Milanović je kazao kako bi bio sretniji da Jovanović nije za sebe pokušao osigurati mjesto docenta.

"On niti se zaposlio u smislu da je nekome uzeo kruh niti je stekao status koji nije ranije imao no to sam mu na blaži način zamjerio", kazao je Milanović dodajući kako se takvi slučajevi ipak ne mogu uspoređivati "s onim razbojnicima".

Izbore za Europski parlament Milanović nije doživio kao izraziti poraz ističući kako su kandidati koalicije predvođene SDP-om ipak dobili 30 posto glasova i to uz iznimno mali odaziv koji se, po njegovu sudu, sveo na stranačku infrastrukturu.

"Bit će puno bolje od toga", ustvrdio je Milanović dodajući kako ga mandat dobiven prije dvije i pol godine s milijun glasova i dalje obvezuje kao i da izvanredni izbori nisu opcija.

Milanović je odgovorio potvrdno na pitanje može li zamisliti koaliciju s ORaH-om nakon narednih izbora i to prije svega na temelju vrijednosnog sustava.

Milanović drži da postojeći izborni sustav u Hrvatskoj unatoč prigovorima dobro funkcionira jer, za razliku od Slovenije ili Italije, osigurava uspostavu stabilnih vlada.

Upitan kako cijeni uspjeh ekstremne desnice na proteklim izborima za Europski parlament Milanović je kazao kako je najvažnije to da takve stranke i skupine neće uspjeti formirati nikakvu koherentu grupaciju.

"U tome vidim normalnu oscilaciju, klatno, kriza je", kazao je Milanović.

Dodao je kako Europe trenutačno "ima dovoljno institucionalno" i oko toga se dalje treba graditi a širenja ovlasti pa i onih danih Europskom parlamentu neće biti.

Potvrdio je kako respektira predstavnika europskih pučana Jeana Claudea-Junckera kao kandidata za predsjednika Europske komisije iako nije bio njegov osobni izbor.

Kazao je kako Hrvatska može imati velike koristi od Unije no mora zadržati državu i državnost kako se o njoj ne bi odlučivalo negdje drugdje.

Zaposlenost i izvoz u Hrvatskoj nešto su veći od ulaska u Uniju i to je vidljiva korist od ulaska u EU iako to nije dovoljno jer članstvo u Uniji tek treba "povući" cijelu državu, ocijenio je Milanović.

Komentirajući stanje u BiH Milanović je kazao kako je budućnost te zemlje nevdojbeno u Europskoj uniji no istodobno je konstatirao kako se pred nju za to postavljaju nerealni zahtjevi poput izmjena ustava iz Daytona.

Uz takve zahtjeve koji stižu iz Bruxellesa, drži Milanović, BiH nikada neće postati članicom Unije.

"Ustav BiH je dio paketa u Daytonu, to je aneks, to je međunarodni ugovor. Da bi ga se promijenilo ne možete to učiniti zavrtanjem ruke. Taj ustav je bio na snazi u trenutku ulaska BiH u Vijeće Europe, taj ustav je i danas na snazi i nije mijenjan ni jedan zarez. Dakle, ako je tada bio u skladu sa općim dokumentima Vijeća Europe onda je valjda i danas. Retroaktivno tražiti od države da mijenja svoj ustav, koji je nesavršen kao i svaki ustav je nepošteno politički i pravno", kazao je hrvatski premijer.

Istaknuo je kako BiH za njega osobno ostaje prva na popisu kandidata za članstvo u Uniji što je važno i zbog Hrvata koji žive u toj zemlji i ujedno imaju europsko državljanstvo no to nije i dovoljno jer oni trebaju pretpostavke za ostanak u BiH a ne razmišljati o odlasku izvan zemlje.

"Zato naglašavam da kriteriji za BiH ne mogu biti isti kao i za Hrvatsku, a naročito politički kriteriji u kojima se inzistira na provođenju nekih sudskih odluka koje su u BiH bez konsenzusa neprovedive", dodao je Milanović aludirajući na zahtjev EU da BiH kao preduvjet za dalje pregovore s Bruxellesom provede presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" kojom bi se ukinula disriminacija pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu.

Takvo što, podsjetio je Milanović, bilo bi potpuno neprovodivo u zemljama koje su već članice EU poput Cipra.

Na upit kako osigurati ravnopravnost Hrvata u BiH kazao je kako treba osigurati provedbu mehanizama koji ne moraju biti "apotekarski precizni".

"U Daytonu je potpuno jasno da su tu tri naroda i da treba respektirati činjenicu da tri predstavnika u Predsjedništvu BiH… biraju ljudi koji se osjećaju pripadnicima tih zajednica", kazao je Milanović dodajući kako je iz iskustva stečenog izborom Željka Komšića u državni vrh jasno da to "nije bio dobar pristup".

Za BiH je potreban posebni pristup, konstatirao je Milanović dodajući kako će i osobno na tome inzistirati gdje god bude mogao.

Milanović je pozdravio početak pregovora Srbije s Unijom ali je izrazio razočaranje stajalištem da se te ne dopušta Albaniji iako je ona članica NATO-a.

"To teba promijeniti jer će na kraju jedini zaključak biti da je to zato jer su većinski muslimani. To je nepošteno i krivo", zaključio je Milanović.