Iako su HDZ i Most već gotovo godinu dana na vlasti, prvo u Vladi Tihomira Oreškovića, a sada u Vladi Andreja Plenkovića, veliku većinu državnih tvrtki i dalje vode kadrovi koje je postavila Vlada Zorana Milanovića.

U HDZ-u su zbog toga nezadovoljni pa neki članovi te stranke traže od vodstva da se hitno provedu kadrovske promjene u državnim tvrtkama i javnim ustanovama. Milanovićeva Vlada kadrovirala je u državnim tvrtkama bez javnih natječaja, klasičnim političkim imenovanjima, a potkraj mandata donijela je uredbu kojom je propisala da se predsjednici i članovi uprava državnih kompanija biraju javnim natječajima ili da to čine tzv. head hunter agencije. Ta je uredba donesena na zahtjev Europske komisije i vezala je ruke Oreškovićevoj Vladi koja nije zbog nje mogla imenovati nove direktore državnih tvrtki.

Natječaji koji su bili raspisani za nekoliko tvrtki poništeni su jer je Vlada u međuvremenu pala. U nekim tvrtkama kojima su istekli mandati predsjednika ili članova uprava imenovani su privremeni direktori, a u nekima je produljivan mandat postojećem vodstvu. Premijer Plenković jučer je izjavio da će se novi direktori državnih tvrtki birati javnim natječajima. "Javni je natječaj metoda iza koje stojimo. Moramo biti transparentni i naravno da ćemo težiti tome da ljudi koji dođu na čelne funkcije imaju sve potrebne kompetencije", kazao je Plenković. Odlukom premijera da se ipak ide na javne natječaje mnogi u HDZ-u neće biti zadovoljni jer će zbog duge procedure izbor novih čelnika državnih tvrtki potrajati još nekoliko mjeseci.

Neki od članova Vlade s kojima smo razgovarali skloniji su tome da se uredba o odabiru predsjednika i članova uprava javnim natječajima ili preko tzv. head hunter agencija stavi izvan snage i tako pojača uloga stranačkih ljudi HDZ-a i Mosta u javnim tvrtkama i onima od strateškog interesa. Samo bi tako, kaže naš sugovornik, ojačala funkcionalnost države. No, s obzirom na to da je EK tražio donošenje te uredbe, jasno je da njihova reakcija na ponovno upletanje politike u vođenje državnih tvrtki ne bi bila dobra. Toga je svjestan i Plenković kao dokazani štovatelj pravila EU. Od 29 najznačajnijih tvrtki koje su u državnom vlasništvu ili država u njima ima veliki utjecaj na postavljanje predsjednika i članova uprave, njih 19 još vode kadrovi koje je postavila Milanovićeva Vlada.

Od ukupno 48 članova uprava i direktora u tim tvrtkama, njih 14 ima stranačku pripadnost. Tako još uvijek sedam SDP-ovaca sjedi u upravama Hrvatske lutrije, Plovputa, Hrvatskih šuma, hrvatske banke za obnovu i razvitak, Podravke, u upravama Hrvatske elektroprivrede, Plinacra, Janafa i Podzemnog skladišta plina (PSP) šestero je članova HNS-a, dok u upravi Plinacra jedan član ima stranačku iskaznicu Hrvatske stranke umirovljenika. Ostala 34 člana u upravama tih tvrtki nisu članovi stranaka. Od ukupno 12 članova uprava i direktora koje je imenovala Oreškovićeva Vlada, njih šestero ima političku iskaznicu. Tako su članovi HDZ-a postavljeni za direktore Hrvatskih cesta, Hrvatskih voda, Fine i ACI-ja, dok je bivši Mostov ministar Tomislav Panenić u upravu Narodnih novina postavio dvojicu koji su bili na listi Mosta na proteklim izborima.