Klub 27 europskih zemalja kojima ćemo se uskoro pridružiti očito ove godine neće isplivati iz recesije, kao ni Hrvatska. Radi balansiranja između zauzdavanja potrošnje, deficita i javnog duga s jedne i poticanja ekonomskog rasta i konkurentnosti s druge strane, i Europska komisija je u sklopu europskog semestra popustila pritisak na nekolicinu članica pod pojačanim nadzorom zbog visokog deficita.

Dala im je dulji rok za svođenje deficita u granice 3% BDP-a. No, usporedo s time, kroz preporuke su im podijeljene zahtjevne domaće zadaće (uglavnom) u području strukturnih reformi. Pravno obvezujuće preporuke će postati nakon što ih lideri EU razmotre i usvoje na lipanjskom summitu Europskog vijeća. Da u ovom koraku unutar eurosemestra Hrvatska ne sudjeluje dobrovoljno i neslužbeno, i ona bi – a to se dalo iščitati i iz ocjena Vladina programa – dobila podulji popis zadaća, baš kao što su, zajedno s prolongatom za snižavanje deficita, dobile Slovenija, Španjolska, Portugal, Francuska i Poljska. 

Devet zadaća za Slovence 
Slovenija, primjerice, kroz preporuke EK dobiva devet zadaća – od saniranja banaka, privatizacije i rješavanja problema prezaduženih poduzeća do nastavka mirovinske i zdravstvene reforme. I prema Francuskoj se pojačavaju pritisci da poduzme hrabrije mjere u reformiranju – prije svega, mirovinskog i tržišta rada, te poreznog sustava, ali i u otvaranju tržišta usluga. No, ako i ne kroz ovu rundu ocjenjivanja ekonomskih programa koje su nacionalne vlade dostavljale Europskoj komisiji tijekom travnja, ubrzo nakon pristupanja EU i za Vladu Zorana Milanovića vjerojatno će uslijediti čvršće preporuke. Pretpostavlja se da će se Hrvatska brzo nakon 1. srpnja suočiti s procedurom za sprječavanje prekomjernog deficita (EDP), što se svojedobno dogodilo i Mađarskoj (2004.) koja je napokon skinuta s liste, zajedno s Italijom, Litvom, Letonijom i Rumunjskom. Iako se u Vladinu dokumentu barata nižim omjerima, prema procjenama EK, deficit opće države ove bi godine mogao iznositi oko 4,7% BDP-a. Trenutačno se revidira nedavno doneseno pravilo o rashodima. Država je počela proces savjetovanja koji uključuje i MMF kako bi pravilo bilo osjetljivije na cikličko stanje gospodarstva te kako bi se jačala usklađenost s propisima EU o nacionalnim proračunskim okvirima. Revizija je još uvijek u ranoj fazi.

Procjena usklađenosti novog prijedloga s propisima EU temeljit će se na tome osigurava li se novim prijedlogom održivo i izvršivo smanjenje deficita te jača li se vjerodostojnost strategije konsolidacije, uzimajući u obzir nedavni pad rejtinga hrvatskih državnih obveznica.Izvjesno je tako i da će već pripreme proračuna za 2014. biti s jakim pečatom nadnacionalnog utjecaja na ukupnu ekonomsku politiku. EDP je jedan od važnih mehanizama u okviru Pakta za stabilnost, a on je pak jedan od triju glavnih stupova Eurosemestra. Budući da ocjene i konkretne preporuke koje je EK u sklopu eurosemestra iznijela potkraj svibnja na ekonomske programe vlada zemalja članica tek čekaju potvrdu Europskog vijeća, a većinom su posrijedi politički osjetljive reforme, u međuvremenu su one predmet rasprava i pregovaranja. Tako je francuski premijer Jean-Marc Ayrault u reakciji na izvješće Komisije rekao kako je francuska vlada "na liniji onoga što je najavila i poštovat će svoje obveze koje zahtijevaju određeni broj reformi, ali radit će ih na svoj način". Predsjednik Francois Hollande je najavio tek da će tražiti ljude da rade "malo duže", ali nije pojasnio i što će to značiti. No, set preporučenih lijekova, uz povećanje dobi umirovljenja i dulje razdoblje uplata doprinosa, uključuje i manje indeksacije te rezanje izuzeća, a 'velikodušnost' se spočitava i u pogledu tržišta rada i naknada za nezaposlene. 

Slabo restrukturiranje 
Potrebu reforme u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, te na tržištu rada, EK naglašava i u zaključcima analize programa hrvatske Vlade. U njima se ukazuje na potrebu hitnog rješavanja rigidnosti tržišta rada i nepovoljnog poslovnog okruženja te "preispitivanja učinkovitosti, održivosti i prikladnosti" rashoda za mirovine i socijalnu zaštitu. Vladinim projekcijama spočitava se da navode dugoročno smanjenje javnih rashoda za mirovine kao udjela BDP-a "no, pritom se ne uzimaju u obzir nedavne i planirane politike". Pojednostavljeno, one u suštini znači veće, a ne manje troškove mirovina. Naglašava se i slab napredak u restrukturiranju državnih poduzeća. Vezano, primjerice, uz probleme Croatia Airlinesa, ističe se da se u ekonomskom programu navodi da se "provodi analiza temeljnih uzroka slabih rezultata i daljnji planovi restrukturiranja, ali ne navode se posebni rokovi provedbe procesa". I u slučaju planirane reforme tržišta rada, kojom bi se kroz dvije faze trebali revidirati propisi o otkaznim rokovima i otpremninama te uvesti veća fleksibilnost radnog vremena, u ocjeni EK stoji opaska da "reforma nije detaljno opisana u ekonomskom programu". A procjena konkretnog prijedloga ovisit će, kažu, o tome u kojoj mjeri se reformom osigurava pojednostavnjenje postupaka stvarno smanjenje troškova otpuštanja.

Vladinu programu općenito se spočitava manjak konkretnih mjera. I rezerve prema realističnosti makroekonomskih scenarija te znatne razlike prognoza Komisije i hrvatske Vlade o kretanju BDP-a, razini deficita i javnog duga sugeriraju da program Komisiji nije bio dovoljno uvjerljiv i argumentiran i da se ubuduće očekuju konzistentniji i konkretniji planovi. Ili, kako je prilikom objave programa Vlade prokomentirala bivša ministrica financija Martina Dalić, "taj dokument puno govori o onome što je bilo, a premalo o onome što će biti". Dakle, kako i kojim će mjerama u nadolazećem srednjoročnom razdoblju Hrvatska podržati ostvarivanje strategije Europa 2020, zahtjeve Pakta za stabilnost (procedure za sprečavanje prekomjernog deficita) te zahtjeve procedure za nadzor i sprečavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. "Po svakom od tih triju glavnih stupova europskog semestra Hrvatska ima velikih problema", kaže Dalić, dodajući kako će on za Hrvatsku sigurno proizvesti mnogobrojne obveze vezane uz vođenje ekonomske politike. 

Prekomjerni deficit u fokusu 
U odnosu na ciljeve Europe 2020 smo jako daleko. Imamo najnižu stopu zaposlenosti u Europi (55,3 posto, manju i od Grčke), najniža izdvajanja za istraživanje i razvoj (0,75% BDP-a) i nizak udio visokoobrazovanog stanovništva starog između 30 i 34 (23,7 posto). "To navodi na potrebe strukturnih reformi i na tržištu rada i na tržištu obrazovanja, ali i industrijske politike, politike inovacija, istraživanja", kaže bivša ministrica.  U odnosu na Pakt za stabilnost izvjesno je (kao i u slučaju Mađarske) otvaranje procedura za uklanjanje prekomjernog deficita nedugo po ulasku u EU. S tim u vezi u EK ističu da je ocjena proračunskih kretanja općenito otežana zbog nedostatka fiskalne statistike usklađene sa standardima utvrđenima europskim sustavom računa (ESA) i postojećim metodološkim revizijama. No, problem ostvarivanja ekonomskog programa koji će osigurati fiskalnu konsolidaciju i rast nedvojbeno stoji, a prema Dalić, "Vladin ga dokument nije adresirao na pravi način". Konačno, pokazatelji iz sustava ranog upozoravanja (a danas ih se prati 11), koji je sastavni dio procedure za nadzor i sprječavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, pokazuju da Hrvatska probija referentne vrijednosti na tri pokazatelja, a najproblematičniji je kretanje udjela na svjetskom tržištu te razina nezaposlenosti. To upućuje na potrebu strukturnih reformi, reformi za poboljšanje konkurentnosti i svih prioriteta o kojima, kaže Dalić, "stalno razglabamo i uglavnom oko njih postoji razumijevanje nositelja ekonomske poliitke, ali problemi nastaju  u provedbi".

Novčane sankcije 

Europski semestar se od 2010. razvija i (još uvijek) nadograđuje upravo kao okvir za jačanje koordinacije ekonomskih politika unutar EU, a potrebu za tim nametnuli su razmjeri krize koji su razotkrili niz slabosti i uvelike uzdrmali funkcioniranje ekonomske i monetarne unije. Pritom se podrazumijeva da se članice preporuka i pridržavaju, a u suprotnom se predviđaju i sankcije, među kojima su najopipljivije one vezane uz obustavu povlačenja novca iz kohezijskih fondova Unije.

Tekst je preuzet iz 5. broja priloga Hrvatska 2020.