Premijer Zoran Milanović izjavio je u utorak kako je zadovoljan rebalanskom proračuna, ocjenivši ga "boljim nego što je bio prošle godine i u zadnjih pet godina".

"Imamo veće prihode i uz neke korekcije i malo povećane troškove. Općenito smo to racionalizirali, ali nismo grubo rezali, jer da jesmo sada ne bi bilo ovog rasta", rekao je Milanović nakon otvorenja izložbe "Dobri stari zakoni – tradicija suzbijanja korupcije u Hrvatskoj" u zagrebačkom HNK.

Dodao je da je taj rast mali, ali ne i beznačajan. "On je vrlo robustan i prisutan u svim segmentima, i u izvozu i industrijskoj proizvodnji. Jako je važno da nije samo u turizmu, jer turizam ne samo da nije dovoljan, nego je i opasan ako živiš samo od njega", napomenuo je premijer.

Vlada će na današnjoj sjednici odlučivati o prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna za 2015. godinu. Pred Vladom je i odluka o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih korisnika državnog proračuna u prvom tromjesečju 2016. godine te odluka o davanju suglasnosti na privremene financijske planove za prvo tromjesečje 2016. godine.

Upitan o sve većim pritiscima oko zakonskih rješenja vezanih za rješavanje problema kredita u švicarskom franku, Milanović je rekao da su za njega prijetnje one fizičkom silom "čemu bi se znali suprotstaviti", dok je ovdje slučaj o sudskoj, arbitražnoj zaštiti nekoga tko smatra da je njegovo pravo koje oštećeno.

Osam banaka na koje će utjecati plan hrvatske Vlade o konverziji kredita vezanih uz švicarske franke (CHF) u eure namjeravaju započeti s pripremama pravnih mjera protiv Vlade, kazao je u ponedjeljak za Reuters izvor iz jedne banke. Po riječima tog izvora, banke će zatražiti arbitražu Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu.

"Smatramo da su dobro prošli, da smo bili vrlo pravedni i korektni i tu ćemo sada stati. U ovome trenutku odlučuje hrvatska država, a radi se o malom dijelu deviznih rezervi koje ne služe da bi Vlada pijano tiskala novac", izjavio je Milanović.

Objasnio je da se odluka donosi u trenutku kada treba zaštititi građane od banaka, koje prije svega žele dobro sebi, svojim osnivačima, investitorima, a problem za njih nastaje tek kada veliki broj ljudi više ne može vraćati kredit.

"Na nekim način ovime smo pomogli bankama, jer tko zna koliko bi ljudi u sljedećih pet-šest godina, bez obzira na gospodarski rast, reklo da ne može i ne želi vraćati kredite, riješilo se stanova na bilo kakav način, snizilo cijene nekretnina", ustvrdio je.

Milanović smatra kako bi to imalo utjecaja na knjige banaka i njihovu bilancu, na vrijednosti nekretnina "koje umjetno drže napumpano visoko već godinama i ne žele priznati da kvadrat stana u Novom Zagrebu već dugo nije 2,5 tisuća eura nego duplo manje".

"Tu ima jako puno kalkulacije i nepoštenja na strani banaka i ovo što napravili možda je dobro i za njih", naglasio je premijer.