Približavanje usluga građanima, više novca za ravnomjeran lokalni razvoj i uvažavanje mišljenja građana i lokalne samouprave glavni su ciljevi Hrvatske zajednice županija. Njezin novi predsjednik Goran Pauk, šibensko-kninski župan, u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva uz ostalo kako je njegova županija postala lider u povlačenju novca iz EU fondova te koji su planovi Zajednice županija. 

Kako procjenjujete gospodarsku situaciji u Šibensko-kninskoj županiji? 
Gospodarsko stanje u Republici Hrvatskoj preslikalo se i na stanje gospodarstva Šibensko-kninske županije. U tom gospodarstvu u 2014. godini prosječno je bilo zaposleno 10.668 djelatnika, što je 2,3 posto više u odnosu na prethodnu godinu iako su poduzetnici u 2014. ostvarili 4,2% manje prihoda u odnosu na 2013. godinu. Iako prema godišnjem financijskom izvještaju poduzetnika u 2014. govorimo o pozitivnoj platnoj bilanci, ukupan izvoz u odnosu na 2013. smanjen je 5,2 posto. Zadnje priopćenje Vlade RH o rastu BDP-a 1,2 posto veseli, ali ovakav mali rast BDP-a uz brzorastući javni dug ne vodi izlasku iz krize. Brži gospodarski rast zahtijeva dublje strukturne reforme, među ostalim, veće ovlasti županija, tj funkcijsku i fiskalnu decentralizaciju.

Koji su najvažniji sektori u Županiji? 
Najznačajnije gospodarske grane su turizam i prerađivačka industrija. Kod prerađivačke industrije znatan doprinos daje djelatnost proizvodnje metala, pa u tom smislu treba izdvojiti tvrtke ZM Vikom i TLM, za koje se veže niz malih poduzeća. TLM upravo proživljava krizu koja će se riješiti stečajem nakon kojeg bi, po pozitivnom scenariju, tvrtku trebao preuzeti slovenski Impol, koji je već osigurao kapital za pokretanje ponovne proizvodnje punim kapacitetima postojeće tvornice na postojećoj lokaciji, što će, vjerujem, znatno utjecati na rast gospodarstva u županiji. Prema podacima županijske Turističke zajednice, bilježimo kontinuirani rast dolazaka i noćenja gostiju. U prvih devet mjeseci ostvareno je 5,76 posto noćenja više nego u istom lanjskom razdoblju, a u odnosu na isto razdoblje 2010. ostvareno je čak 20,44 posto više noćenja. Radi što učinkovitijeg daljnjeg razvoja turizma napravljena je analiza prostora cijele Županije te su prostornim planom definirane turističke zone, čime su se otvorile mogućnosti ulaganja u nove smještajne kapacitete te ulaganja u nove, konkurentne turističke proizvode kao što je realizacija golf-projekata. Kontinuirano se prate potrebe tržišta; upravo su u tijeku izmjene i dopune Prostornog plana Šibensko-kninske županije, čime će se otvoriti mogućnost ulaganja i u novu turističku zonu na atraktivnom prostoru općine Tribunj ukupne površine 190 ha.

Vaša je županija podijeljena na dva geografska dijela, priobalni i zaleđe. Kolika je razlika u njihovu razvoju i kako to uspijevate uskladiti?
Ulaganjem u podržavajuću obrazovnu, prometnu i poduzetničku infrastrukturu utječemo na ravnomjeran regionalni razvoj, ali i provedbom niza drugih mjera definiranih županijskom razvojnom strategijom kao što su modernizacija cesta, stipendiranje učenika i srednjoškolaca, čime se zaustavlja odlazak mladosti s potpomognutih područja te poboljšanje kvalifikacijske strukture zaposlenih. Radi unapređenja razvoja poljoprivredne proizvodnje i ruralnih područja osigurali smo kreditni potencijal, kroz Program kreditiranja poduzetnika, od 28.400.000 kuna koji omogućuje povoljno kreditiranje uz kamatnu stopu već od dva posto i mogućnost izdavanja jamstava. U proteklih pet godina kroz programe poticaja poljoprivrede dodijeli smo oko 6.200.000 kuna subvencija, od čega ću samo izdvojiti da je podignuto više od 500 ha novih nasada vinograda i maslinika. Sudjelovanjem u pripremi i provedbi projekata koji se sufinanciraju iz EU fondova utječemo na ravnomjeran regionalni razvoj. Jedan od takvih projekata u provedbi je projekt financiran iz IPA IIIc "Razvoj turizma na rubnim područjima Nacionalnog parka Krka" ukupne vrijednosti 632.133,00 eura. 

Koliko je pristupanje EU bilo važno za županijsko gospodarstvo?
Ulaskom u EU stvoren je bolji okvir za razvoj gospodarstva. Ulazak u Europsku uniju znači jačanje poduzetničke klime, smanjivanje administrativnih prepreka poslovanju te daje mogućnost poduzetnicima da koriste sredstva iz EU fondova, što omogućuje bržu realizaciju poduzetničkih projekata i brži rast poduzeća. Stoga smo, radi prilagodbe poduzetnika standardima EU, gdje njihov tržišni uspjeh ovisi o kompetencijama menadžera i njihovoj usmjerenosti na strategiju rasta i cijeloživotnom obrazovanju, u Šibensko-kninskoj županiji još prije stupanja u EU, putem Razvojne agencije Šibensko-kninske županije, omogućili edukaciju onima koji žele unaprijediti svoje poslovanje i pripremiti se za ulazak u EU. Utjecaj pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji na gospodarstvo Šibensko-kninske županije još se jasno ne vidi. Kako ulazak u EU kroz korištenje EU fondova omogućuje bržu realizaciju značajnijih ulaganja u javne infrastrukturne projekte važne za gospodarstvo (gradnja vodičke obilaznice, poboljšanje vodoopskrbnih sustava, 2. faza centra za gospodarenje otpadom Bikarac, 2. faza Centra kompetencija za primjenu aluminija na vodi….), bržu realizaciju privatnih infrastrukturnih projekta te slobodu kretanja roba i radnika, u ovom financijskom razdoblju tek očekujemo da će se jasnije vidjeti rezultati ulazaka u EU kroz brži rast gospodarstva županije.

Koliko je vaša županija uspješna u privlačenju novca iz EU fondova? 
O tome dovoljno govori izjava potpredsjednika Vlade Branka Grčića pri obilasku tvrđave Sv. Mihovila, čija je obnova financirana iz IPA-e IIIc, a ukupna je vrijednost investicije 1.140.000 eura, da su Šibensko-kninska županija i grad Šibenik lideri u privlačenju novca iz EU fondova. U našu županiju dosad se iz fondova EU financiralo ili su u provedbi projekati u vrijednosti oko  75.000.000 eura. Počeli smo još 2006., sa Zadarskom županijom. Tada smo iz pilot-projekta CARDS sufinancirali niz infrastrukturnih projekata, od kojih bi izdvojio gradnju infrastrukture za prvih 20 ha u Poduzetničkoj zoni Podi u Šibeniku i gradnju sustava za pročišćavanje otpadnih voda u gradu Skradinu te pripremu projekata za sustave vodoopskrbe i odvodnje za Drniš i Knin, koji su kasnije financirani iz projekta IPA III b.

Novoizabrani ste predsjednik Hrvatske zajednice županija. Dosad se Zajednica županija protivila odredbama novog Zakona o financiranju lokalne i regionalne samouprave. Kako vi vidite rješenje pitanja decentralizacije i financiranja lokalne i regionalne samouprave?
Zapravo, protivili smo se donošenju cijelog niza zakona, uredbi i sl. Na žalost, malo puta smo kao Zajednica županija uvaženi, puno više puta odbijeni, a ponekad i ignorirani, kao u slučaju traženja da nas primi premijer Milanović. Cijeli svoj mandat nije se udostojio primiti nas i saslušati, makar naša promišljanja o položaju županija i prijedloge kako da budemo efikasniji i racionalniji kao nositelji regionalnoga razvoja. U svakom slučaju, očekujemo da nas nova Vlada u tom smislu uvaži i prepozna kao pravog partnera. Rješenje pitanja decentralizacije i financiranja lokalne i područne samouprave vidimo posve suprotno od onoga što se napravilo spomenutim zakonom, a uzelo se županijama, gradovima i općinama preko poreza na dohodak i prividno dalo radnicima, ali u zanemarivom iznosu pojedinačno, koji ne poboljšava tnatno njihov standard. No, zna li se da je taj ukupni iznos novca zapravo završio u potrošnji, ispada da je država, tj. Vlada, namirila preko poreza na tu istu potrošnju, koji je njezin glavni izvor prihoda, sebe tj. manjak u proračunu. To se zove antidecentralizacija na hrvatski način. Uzmi županijama, gradovima i općinama i indirektno, preko sitniša u džepovima radnika, namiri državu. Zašto, primjerice, država nije smanjila PDV? Država se ne želi ničega odreći, ali je vješta u prelijevanju sredstava iz proračuna lokalnih jedinica u džepove građana. Glede reforme javno smo istupili u rujnu organizirajući Forum "Građani u fokusu" i još jednom istaknuli da problem nije broj jedinica lokalne samouprave već ovlasti i sredstva. Spajanjem pet siromašnijih županija nećete dobiti bogatu regiju ako niste spremni vratiti građanima ono što jest njihovo. Zašto država uzima prihod od mineralnih sirovina i poljoprivrednog zemljišta i odvlači ga u Zagreb, umjesto da ga ostavi tamo gdje je stvoren? Rješenje vidimo u približavanju usluga građanima, više sredstava za ravnomjeran lokalni razvoj i konačno uvažavanje mišljenja građana i lokalne samouprave. O nama i reformi regionalne samouprave može se i mora govoriti zajedno s nama. Najmanje to očekujemo od nove Vlade RH.

Ojačati potporne institucije poduzetnicima

Koliko je malo gospodarstvo razvijeno u Šibensko-kninskoj županiji i koji su mu glavni izazovi? 

Mali poduzetnici ostvaruju više od 50 posto ukupnih prihoda i čine 98,5 posto poduzetnika, što dovoljno govori o njihovoj važnosti za ukupni gospodarski razvoj županije. Ulaskom u EU malim gospodarstvenicima pružaju se brojne mogućnosti, za što se treba suočiti s izazovima poput nedostatka financiranja, nesklonosti banaka riziku, što dovodi do toga da gotovo 80 posto malih poduzetnika koristi vlastite prihode i zadržanu dobit za financiranje novih ulaganja. Treba istaknuti i status poduzetništva u našem društvu te potrebu jačanja poduzetničke kulture i kroz obrazovni sustav, jer jedan od velikih izazova s kojima se poduzetnici susreću nedostatak je poduzetničkih vještina. Stoga naglašavam nužnost jačanja kapaciteta poduzetničkih potpornih institucija za pružanje usluga visoke kvalitete u smislu poslovne podrške.