Investitori koji žele proizvoditi struju iz obnovljivih izvore energije osjećaju se kao da su zaustavljeni na cesti i da naprijed ne mogu jer još uvijek čekaju da Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) odredi iznos jedinične naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, no ‘pogled odozgo’ tržišnim regulatorima pruža uvid u to kako cesta krivuda, ilustrirao je na konferenciji Poslovnog dnevnika Energetska revolucija: Put prema održivoj budućnosti Zlatko Zmijarević, član Upravnog vijeća HERA-e.

Energetski summit Poslovnog dnevnika

Hrvatska ima odličan potencijal, ali pitanje je rasporediti resurse između ‘tradicionalnih’ izvora energije i obnovljivih

“Važno je da investicije ne pustimo da sada odjednom naglo krenu, a da bi opet zapele na nekoj rupi. Problem priključenja nije samo jedinična cijena, već i dalekovoda, razvoja mreže. Osim toga, gradnja proizvodnih postrojenja i infrastrukture zahtijeva vrijeme”, kazao je Zmijarević.

S Josipom Tešinskim iz SLK Projekta, kompanije koja električnu energiju proizvodi pomoću bioplina, Antom Mikulićem, direktorom Hrvatske burze električne energije, te Matijom Vajdićem, voditeljem odjela za obnovljive izvore energije i zaštitu okoliša s Energetskog instituta Hrvoje Požar, diskutirao je o potencijalu integracije obnovljivih izvora energije te o značaju podrške održivom razvoju malih i srednjih proizvođača.

Birokratski šamar

Mali i srednji proizvođači električne energije administrativnu proceduru doživljavaju kao birokratski šamar, no cilj je pojednostaviti cijeli proces, kaže Zmijarević i naglašava da to, posebno za manje proizvođače, znači niže troškove, uključujući izuzeće od dostavljanja ovjerenih originala ako postoje javni registri za provjeru podataka.

“Recentno, za Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) izradili smo postupovnik, knjigu koja investitoru jasno daje do znanja što mora napraviti u kontekstu ulaganja u geotermu, sunce, vjetar. Također, izradili smo jedan i za toplinarstvo. Tu knjigu, Ministarstvo gospodarstva vjerojatno će objaviti uskoro. Radimo na transpoziciji direktive, a sada je aktualan sastanak s Europskom komisijom oko još nekoliko članaka iz Direktivne o obnovljivoj energiji RED II, i onda krećemo u akciju transpozicije RED III”, rekao je pak Vajdić.

U zadnje dvije godine na Hrvatskoj burzi električne energije (CROPEX) zabilježen je 30 do 40-postotni rast volumena trgovanja, moglo se čuti na konferenciji.

Utjecaj velikih na krivulju cijena

“Kod formiranja cijene, tržište električne energije Republike Hrvatske kompletno je integrirano u europsko tržište. Tu dolazimo do famozne krivulje cijena koje se oblikuju i ovise o tehnologijama u koje ćete investirati, o fleksibilnoj i baznoj proizvodnji. Osnova europskog tržišnog modela jest da zajednički kreiramo krivulju koja je pod utjecajem većih država. Mi smo zbog toga već prije dvije, tri, četiri godine na krivulji cijena vidjeli utjecaj solara, Njemačke i Mađarske.

Mađarska je jedno od najvećih tržišta u našem susjedstvu i jako utječe na formiranje krivulje cijena. Lani je u Mađarskoj instalirano 1500 megavata novih solara, pa ukupno sada imaju 7500 megavata samo solarne tehnologije. Nažalost, to se onda prelijeva i na cijenu električne energije na hrvatskom tržištu, na naše gospodarstvo i investicije”, pojasnio je Mikulić.

Branka Hitner

Priča o uspjehu kroz ulaganje u inovacije i održivost: Kako je CARTA d.o.o. postala tržišni lider

Povijesna prekretnica

Može li Hrvatska postati europski lider u AI-u? Tri ključna koraka mogu nas odvesti u tom smjeru

Tu ‘uskaču’ futures ugovori koji investitorima dugoročno omogućuju da više godina unaprijed svoju električnu energiju mogu prodati ili kupiti i ograditi se od rizika volatilnosti cijena, dodao je.

Mikulić ističe da tržište više nije usmjereno samo na cijenu, već da je veliki problem postala fleksibilnost i volatilnost tržišta. U jednom danu cijena električne energije može varirati od 100 do 200 megavata razlike, od minimalne do maksimalne cijene. Procjene sugeriraju da će se potreba za kratkoročnom fleksibilnošću u Europskoj uniji do 2030. godine povećati.

“Prošle godine, prosječna bazna cijena električne energije bila je 94 eura, dok je u 2023. iznosila 103 eura. Još jedan trend je smanjenje razlike između bazne i vršne cijene, koja je 2023. iznosila 3,3 eura, a 2024. se smanjila na samo 30 centi. Uskoro će vršna energija biti jeftinija od bazne zbog negativnih dinamičkih kretanja na tržištu”, istaknuo je Mikulić.

Tržište postaje kompleksnije, ali pruža i nove mogućnosti za proizvođače električne energije, naznačio je. Kao primjer, spomenuo je nedavno nastalo tržište pomoćnih usluga, na kojem proizvođači mogu preuzeti različite nove uloge, što pozitivno utječe na njihov investicijski ciklus.