Inicirajući projekt Iskustvo zlata vrijedi 2013. godine, Poslovni dnevnik imao je jasan cilj proširiti svijest u poslovnoj zajednici o važnosti uključivanja mladih s invaliditetom te mladih slabijeg materijalnog statusa na tržište rada.

Nitko tada nije mislio da će 12 godina kasnije projekt biti glasniji nego ikada, da će se u njega tijekom godina uključiti više od 150 studenata te 40 kompanija i institucija, visokosenzibiliziranih za temu zapošljavanja ranjivih skupina. Kroz projekt se osobama u nejednakim startnim pozicijama želi omogućiti lakše uključivanje i ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada.

“Kada smo kretali s projektom bio sam skeptičan te sam se bojao negativnog imidža. Ubrzo sam shvatio da nema razloga za skepsu”, istaknuo je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, dodajući da je kroz projekt naučio da ne postoje osobe s invaliditetom.

“Oni su samo osobe. Najvažnije je da im damo priliku, a na njima je da je iskoriste”, naglašava glavni urednik jedinih dnevnih poslovnih novina u Hrvatskoj koje su pokrenule projekt, jedinstven ne samo u Hrvatskoj već i na europskoj razini. U konačnici je oko 20 studenata zahvaljujući njemu dobilo stalan posao. Da nije bilo Poslovnog dnevnika, teško da bi to bilo moguće.

“To nam je svima ključno. Poslovni dnevnik ima niz projekata koji su ostavili svoj pečat, no ovaj mi je osobno najdraži. Mijenjamo svijest iako ju je teško mijenjati te dokazujemo da se može”, ističe Nišević.

Zadovoljni poslodavci
Odvažiti se i odlučiti stupiti na tržište rada za studente s invaliditetom sigurno nije niti lako niti jednostavno. Često se susreću ne samo s predrasudama, već i sa stvarnim preprekama na radnom mjestu, posebno ako se radi o slijepim, gluhim i nepokretnim osobama. Zato je tu Poslovni dnevnik da kao posrednik kojem je stalo da utječe na pozitivne društvene promjene povezuje poslodavce i studente s invaliditetom i slabijim materijalnim statusom.

Da su poslodavci itekako zadovoljni studentima koji kod njih dolaze putem projekta i da su prepoznali njegovu važnost govori i činjenica da su mu se pridružile brojne kompanije, a velik broj njih vjerno je od samih početaka.

Kako je sve započelo prije 12 godina ukratko opisuje glavni urednik Poslovnog dnevnika.

“Pod direktorskom palicom Andreje Borošić i tadašnjim glavnim urednikom Mislavom Šimatovićem te s ponešto iskustva u organizaciji evenata počelo se razmišljati kako izdvojiti Poslovni dnevnik i naglasiti njegovu multifunkcionalnost. Nakon dosta godina Poslovni dnevnik više nije bio samo ugledna tiskovina i internetski portal koji se tek treba razviti u svojoj punoj snazi (više od milijun jedinstvenih korisnika) nego i ozbiljna snaga na području organizacije raznih manifestacija.

Upravo tom dijelu vezanom uz popularnost brenda nedostajalo je ono nešto – pomak u društveno-odgovorno i prepoznatljivo. Tih dana bilo je puno ideja kako se okrenuti mlađoj populaciji, malim gospodarstvenicima, IT sektoru, startup sceni itd. Ali bila je tu i jedna ideja prema kojoj su svi imali izraženu skepsu jer se obraćala u to vrijeme nama dosta nerazumljivoj populaciji – osobama s invaliditetom. Skepsa je proizlazila iz našeg nepoznavanja spomenute populacije, ali i iz straha od negativnog publiciteta. Što ako ne uspijemo u naumu”, kazao je Nišević dodavši kako je bilo i malo sreće jer se upravo tada mijenjao zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom, što je u tom trenutku projektu dalo dodatni poticaj.

Istovremeno s početkom projekta Iskustvo zlata vrijedi za poslodavce je krenulo novo razdoblje – ili će zaposliti osobu s invaliditetom ili će plaćati penale koji će onda ići u namjenski fond za prilagodbu radnih prostora osobama s invaliditetom. Ukratko, u cijelu priču uz poslodavce i udruge posvećene osobama s invaliditetom, uključila se i tadašnja Vlada.

Hrvatska pamet Hrvatskoj projekt je kojim se želi podići svijest javnosti o potrebi zadržavanja obrazovanih mladih ljudi u Lijepoj našoj/Neva Žganec/PIXSELL

“Projekta bi bilo i bez Vlade, ali kako je tajming sve, možemo reći da smo pogodili. Trenutak je bio kao stvoren za društvenu promjenu na planu zapošljavanja osoba s invaliditetom i pred nama se otvorilo more – poslodavaca s jedne strane i studenata željnih prakse s druge. Ne treba zaboraviti kako su prije 10-ak godina stasale i prve generacije studenta s invaliditetom koji više nisu mislili kako je njihovo mjesto na porti ili telefonskoj centrali nego kako im je samo nebo granica.

Preko Vlade dobili smo vrlo vrijednog partnera projekta, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koji je bez obzira na ministre i stranke na vlasti, ostao s nama do današnjih dana. Od prvih dana tu je i Udruga Zamisli koja je puno doprinijela da projekt zaživi i raste iz godinu u godinu”, kazao je Nišević i dodao kako se već druge godine projekta, kada je 10-ak studenata s invaliditetom dobilo ne samo praksu nego i stalan posao, znalo da radimo pravu stvar.

U prvoj sezoni 320 prijava
Osim Iskustva zlata vrijedi Poslovni dnevnik pokrenuo je i niz projekata okrenutih mladima, a jedan od najdugovječnijih je Hrvatska pamet Hrvatskoj. Pokrenut 2014. godine, nastao je kao odgovor gorućem problemu Hrvatske – iseljavanju mladih. Njime se želi zadržati mlade u zemlji, ponajprije izvrsne studente koji svojim radom, idejama i kreativnošću uvelike mogu pomoći zemlji. Cilj projekta je nagraditi izvrsne poslovne ideje hrvatskih studenata, ali i poticati njihovo lakše uključivanje u sustav nacionalne ekonomije.

Uz to, kroz Hrvatska pamet Hrvatskoj, želi se podići svijest javnosti o potrebi zadržavanja obrazovanih mladih ljudi u Lijepoj našoj i pružiti prilika da implementiraju svoje ideje i tako obogate hrvatsko društvo. U prvoj godini studenti su prezentirali ideje i znanja u pet osnovnih tematskih smjerova – Izvorno hrvatsko, Destinacija Hrvatska, Održiva Hrvatska, Poduzetna Hrvatska i Inovativna Hrvatska. Najbolji radovi dobivaju novčanu nagradu, a svi finalisti priliku pokazati svoje vizije i umijeće žiriju i zainteresiranim poslodavcima.

U prvoj sezoni na natječaj je stiglo više od 320 prijava, a jedna od njih i ona mladog inovatora Ivana Mrvoša, tada studenta splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. On je osmislio Pametnu klupu.

“Riječ je o energetsko-nezavisnoj klupi koja putem solarnih ploča prikuplja sunčevu energiju i akumulira je unutar baterijskog sustava u obliku električne energije. Osim što noću svijetli, klupa se može iskoristiti za punjenje mobitela i tableta”, kazao je tada Mrvoš opisujući svoj izum s kojim je te godine i pobijedio u jednoj od kategorija. To mu je dalo jaki vjetar u leđa jer je dobivenu novčanu nagradu iskoristio za daljnji razvoj klupe koja je kasnija postala jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih izvoznih proizvoda.

“Poslovni dnevnik kao medij zaista se potrudio i jedni su od rijetkih u Hrvatskoj koji su se na takav način dotakli startupa, dok su nagrada i projekt zaista korisni. Sjećam se da smo za vrijeme trajanja projekta imali osigurane radionice na kojima smo mogli dobiti više detalja o tome kako napraviti poslovni plan, a zatim smo imali i pitch pred stručnim žirijem, tako da je iskustvo stečeno za vrijeme trajanja projekta uistinu hvalevrijedno. Naravno, pobjednik na kraju dobije i novčanu nagradu, što je odlično za mlade tvrtke. Sve u svemu, jedan od boljih projekata koji početnike vodi kroz cijeli proces od izrade poslovnog plana, preko prezentacije ispred ‘investitora’ pa do uspješnog financiranja za one najbolje”, istaknuo je Mrvoš u razgovoru za Poslovni dnevnik.

To je samo jedan od primjera koji pokazuje da je projekt bio dobra podloga za budući profesionalni razvoj mladih ljudi s velikim potencijalom jer se proizvodi mnogih studenata koji si sudjelovali u Hrvatska pamet Hrvatskoj danas mogu naći u svim dijelovima naše zemlje, ali i svijeta. Kroz godine održavanja prilagođavale su i mijenjale pojedine kategorije ovisne o fokusu i samom interesu studenata, a najdugovječnije su Izvorno hrvatsko, Inovativna Hrvatska i Poduzetna Hrvatska.

Uvedena i kategorija Financijaš
Posljednjih godina uvedena je i kategorija Financijaš kroz koju se predstavljaju projekti koji mogu pomoći mladima u sustavnom promišljanju u primjeni znanja i vještina za učinkovito upravljanje financijama i poznavanja prednosti ulaganja u fondove. U suradnji i na inicijativu Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade 2022. pokrenuta je kategorija Izvrsni u Hrvatskoj s ciljem motiviranja studenata iz ruralnih područja da ostanu u Hrvatskoj i u domovini grade svoju budućnost.

Godinu kasnije, s istim ciljem, zamjenjuje je kategorija Mladi vizionar. U sklopu projekta uvedene su i posebne kategorije poput Paketomata i Studentske kreativne radionice čiji je cilj da studenti kreiraju marketinške strategije za promociju usluga sinergijskim djelovanjem stručnjaka marketinške struke, edukacijskih institucija i gospodarstva.

Ovogodišnje izdanje Hrvatska pamet Hrvatskoj dolazi s tri posve nove kategorije koje odgovaraju današnjim potrebama poslovne zajednice. Prva je Tech transformatori gdje se očekuju inovativna digitalna rješenja u području pružanja usluga, proizvodnje ili tehnologije. U kategoriji ESG horizonti traže se projekti koji će pomoći u unaprjeđenju i inovaciji na području održivog razvoja, dok će u kategoriji Kapitalni genijalci studenti prezentirati projekte koji će pomoći mladima da stvore plan za sigurniju starost s pomoću inovativnog načina primjene znanja i vještina za učinkovito upravljanje financijama i štednju za mirovinu.