Radi se o promjeni imena ulica Vladimira Arka, Filipa Lukasa, Ivana Šarića, Antuna Bonifačića u četvrti Pešćenica – Žitnjak, Frane Nevistića, Ivana Oršanića, Srećka Karamana i Branka Klarića na Črnomercu, ulice Vladimira Jurčića u Gornjoj Dubravi i Petra Grgeca na Trnju.

Zeleno svjetlo preimenovanjima dao je u petak skupštinski odbor, čija je predsjednica Rada Borić istaknula da je sve pokrenuto na inicijativu Documente – Centra za suočavanje s prošlošću i Svjetskog židovskog kongresa. Oni su se ranije obratili svim jedinicama lokalne samouprave, pa tako i Zagrebu, s popisom ulica i trgova koji nose ime pojedinaca povezanih s ustaškim režimom.

U poslanom dokumentu, navode se imena 25-ero pojedinaca povezanih s NDH koji u Hrvatskoj, u pojedinim mjestima i gradovima, imaju svoje ulice i trgove, pa i spomenike.

U Gornjoj Dubravi protiv promjene ulice Vladimira Jurčića

Prije odluke o pokretanju preimenovanja, zatražena su mišljenja vijeća gradskih četvrti Pešćenica-Žitnjak, Črnomerca i Gornje Dubrave, dok se očitovanje trnjanskog vijeća očekuje uskoro.

Jedino su se u Gornjoj Dubravi, u čijem gradskom vijeću većinu ima oporba, usprotivili prijedlogu za preimenovanjem.

“Vijeće, nakon provedenog glasovanja temeljem uvida u podnesenu dokumentaciju i provedenu raspravu vezano za traženo, ne podržava navedeni prijedlog o preimenovanju ulice Vladimira Jurčića”, ističe se u zaključku tog VGČ-a.

Prema dopisu Documente, Jurčić je bio profesor i književnik koji je, između ostalog, sudjelovao u ustaškoj promidžbi i indoktrinaciji mladeži.

Borić, međutim, ističe da će, unatoč negativnom mišljenju tog savjetodavnog tijela, krenuti u preimenovanje, s obzirom da vijeće nije argumentiralo svoju odbijenicu, a Svjetski židovski kongres je gradskom vijeću naknadno poslao ponovljeni zahtjev, s obrazloženjem koje su supotpisali povjesničari Hrvoje Klasić i Ivo Goldstein.

Za razliku od njih,  u VGČ Pešćenica-Žitnjak, preimenovanje četiri ulice su podržali članovi Vijeća, uključujući i one opozicijske.

“Takav konsenzus pokazuje da naši sugrađani prepoznaju da javne površine ne zaslužuju biti imenovane po osobama koje su surađivale ili podržavale NDH”,  dodaje Borić.

Grad će nadoknaditi troškove zamjene dokumenata građanima

Istaknula je i da je odluka Odbora početak procesa preimenovanja. Osim što će se uz prijedloge samih gradskih četvrti trebati izabrati nova imena ulica, sve još mora proći i javnu raspravu u trajanju od 30 dana i Agenciju za geografska imena. Nakon toga, prijedlog s novim imenima ulica uputit će se na glasanje u Gradsku skupštinu.

Istaknula je i da građani neće morati platiti troškove promjene osobnih dokumenata, s obzirom da će to, prema Zakonu o naseljima iz 2022., biti obveza jedinice lokalne samouprave.

“Grad bi to učinio i da nema zakonsku obavezu”, dodala je Borić.