Hrvatski sabor u petak je većinom glasova, sa 77 za i 54 protiv, izmijenio Zakon o radu (ZOR) koji donosi niz novina u uređenju pojedinih prava i obveza iz radnih odnosa.

Jasno se definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno, povećava satnica za rad nedjeljom, odnosno propisuju da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više.

NAJVEĆE CURENJE DO SADA

Procurili osobni podaci 77 tisuća građana u Hrvatskoj

Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada. Prihvaćanjem amandmana HDZ-a s prvotno predloženih 10 na sedam radnih dana mjesečno skraćuje se rok nakon kojeg je poslodavac dužan naknaditi troškove rada na izdvojenom radnom mjestu.

Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca, što je dosad bio slučaj. Propisano je da se plaća ugovara u bruto iznosu i isplaćuje na transakcijski račun radnika.

Zakonom se uređuje i novi oblik rada preko digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.) s ciljem zaštite takvih radnika.

Uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika.

Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava.

Regulacija platformskog rada stupa na snagu 1. siječnja 2024.

Zakon stupa na snagu početkom iduće godine, osim dijela oko regulacije platformskog rada koji stupa na snagu 1. siječnja 2024.

Pritom nije prošao zaključak Kluba zeleno-lijevog bloka kojim su tražili da se pravo na rodiljnu i roditeljsku naknadu propiše ženama kojima je prestao ugovor o radu na određeno vrijeme za vrijeme trudnoće u punom opsegu.

Izglasan je i Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada, koji bi osim učinkovite borbe protiv neprijavljenoga rada trebao omogućiti prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad.

Uoči glasovanja o ZOR-u Erik Fabijanić (Socijaldemokrati) kazao je da ne jamči ni predvidive uvjete niti transparentnost, što predviđa EU direktiva s kojom se zakon usklađuje.

„Nisu zajamčena minimalna prava, na primjer na rad vezan uz otežane uvjete rada, rad nedjeljom, blagdanima i noćni rad”, kazao je.

U drugo saborsko čitanje poslane su izmjene Zakona o trgovini, kojima će trgovci moći raditi 16 nedjelja u godini, po svom izboru, odnosno 30 posto svih nedjelja u godini, ali uz propisane brojne iznimke.