Novi sustav javne nabave kao glavni kriterij za odabir dabavljača više neće uzimati najnižu cijenu već ekonomski najpovoljniji omjer cijene i kvalitete, najavljeno je u srijedu na konferenciji Ministarstva gospodarstva o novom sustavu javne nabave, nakon koje započinje javna rasprava o zakonskom prijedlogu čiji se nacrt na sjednici Vlade očekuje krajem svibnja.

"Novi će Zakon o javnoj nabavi uvelike doprinjeti promjenama koje smo svi željeli – da imamo novi, moderan, fleksibilniji zakon, koji će omogućiti nove kriterije. Najniža cijena, koja je dosad bila jedini kriterij, nestaje i time omogućavamo da se naručitelj usluge ili roba ne mora više orijentirati samo na ono što je najjeftinije i možda ne udovoljava kvalitativnim kriterijima", istaknuo je ministar gospodarstva Tomislav Panenić, najavljujući i da će javna rasprava o nacrtu tog zakonskog prijedloga započeti danas ili sutra.

Tim se zakonskim prijedlogom hrvatski sustav usklađuje s tri europske direktive, a Panenić je istaknuo i da je to i "jedan od reformskih zakona reformske Vlade".

Naime, novi zakon više ne traži da poduzetnici koji se prijavljuju na natječaje za javnu nabavu, već kod same prijave prikupljaju brojne dokumente da bi dokazivali svoje sposobnosti, već će to učiniti ako budu odabrani kao najpovoljniji ponuditelj. Istodobno, povezivanjem javnih registara trebala bi se isključiti potreba da poduzetnici sami prikupljaju podatke iz primjerice poreznih, sudskih, obrtničkih i sličnih registara, koje ionako vodi javna uprava.

 "Na to smo imali velik broj primjedbi do sada i ovo će poduzetnici sigurno pozdraviti. Time pomažemo i malim i srednjim poduzetnicima, koji nemaju posebne odjele za bavljenje javnom nabavom, da se mogu javljati na natječaje. Više neće biti prihvatljivo da 40 posto javnih nabava ima samo jednog ponuditelja. To je loša praksa koju moramo žurno promijeniti, jer ako se javlja samo jedan ponuditelj otvara se i pitanje ima li koruptivnih radnji, ograničavamo li mogućnost prijave. To se ovim zakonom mora zaustaviti. Dakle, ne mijenjamo samo zakon već cijeli sustav", kazao je Panenić, dodavši da je u planu i da se javno objavljuju podaci o velikim natječajima kako bi ih se što bolje moglo kontrolirati.

 Naglasio je i da procjene Europske komisije kažu da zemlje koje su do sad uvele ovakav oblik prikupljanja ponuda na javnim nabavama ostvaruju uštede između 5 i 20 posto na vrijednosti javnih nabava.

 Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca, koja je upozoravala na netransparentnost dosadašnjeg sustava istaknuo je, pak, da je sve ono na što su poslodavci ukazivali i predlagali ušlo u smjernice zakona. Iako ne raspolaže preciznim podacima koliko se novca gubi netransparentnim sustavom temeljenim na najnižoj cijeni, Lovrić je napomenuo da je sigurno da time cijelo društvo gubi.

 "Ako se djeci u vrtiću kupuje hrana upitne kvalitete, ako u školama ili bolnicama padaju stropovi na glavu, ako se kupuje kirurški konac zbog kojeg se pacijent mora liječiti mjesec dana duže, onda je upitno kuda idemo", istaknuo je Lovrić.

 Dodao je i da se u Udruzi nadaju da će mali i srednji poduzetnici dobiti više prilike da uđu u sustav javne nabave, posebno tako "da u velikim javnim nabavama ne bude da jedan ponuditelj pokupi sve, već da će te nabave kroz okvirne sporazume moći biti rascjepkane".

 Naglasio je i važnost edukacije svih u sustavu javne nabave, jer se na taj način nabavlja sve, "od baznih stanica za mobitele do wc papira", te je pozvao je i da se pokuša standardizirati dokumentacija – ako je jedna županija radila neki tehnički tender, onda se on može povući u središnju upravu i služiti i drugim županijama ili ministarstvima u njihovim natječajima.