Migracije stanovništva treba prihvatiti kao neizbježne, protiv njih se teško možemo boriti, već se tome treba prilagoditi, kao i činjenici da formalno obrazovanje sve manje može pratiti potrebe tržišta rada, pogotovo u turizmu.  U toj situaciji za radnike je ključno cjeloživotno učenje i stjecanje vještina, a vrhunski kadar za poslodavce je jedna od glavnih poluga za podizanje konkurentnosti. 

Veliša Stamatović upravo to je imao u vidu kad je prije 11 godina pokrenuo projekt HR Partners, kompaniju za ljudske resurse sa sjedištem u Beogradu koja se bavi čitavim procesom, od "proizvodnje" kadrova do posredovanja pri zapošljavanju ili njihova outsourcinga, te praćenja rezultata i uspješnosti radnika i poslodavaca. Njihov posao ne poznaje granice, rade na području čitave regije s naglaskom na zemlje bivše Jugoslavije, a zahvaljujući tvrtki HR Partners, već ove godine nekoliko velikih hotelskih kompanija iz Hrvatske uspjelo je pribaviti kvalitetan kadar iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Veliša Stamatović prošlog tjedna sudjelovao je na Forumu zagrebačkih ugostitelja u organizaciji Udruženja ugostitelja Zagreb, gdje je jedna od glavnih tema bio upravo nedostatak radne snage, zbog čega bi uskoro moglo doći čak i do zatvaranja ugostiteljskih objekata. Ugostitelji su upozorili i na neprilagođen i zastario sustav obrazovanja za strukovna zanimanja u ugostiteljstvu, u kojem nema dovoljno prakse.   Kako će u sljedećoj sezoni koja se već priprema zahtjevi poslodavaca za kvalitetnom radnom snagom biti još veći nego ove godine, tvrtka HR Partners uskoro otvara i svoj ured u Hrvatskoj, okriva Veliša Stamatović u razgovoru za Poslovni dnevnik. 

U kojim zemljama djeluje vaša tvrtka i kako to da otvarate ured u Zagrebu?
Za sad imamo urede u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sloveniji, i početkom sljedeće godine otvaramo i ured u Hrvatskoj, iako tu već radimo. Naime, već krajem prošle godine te početkom ove dobili smo jako puno upita za zapošljavanje u turizmu u hrvatskim kompanijama, i već ove godine smo odradili dosta projekata s najozbiljnijim hotelskim kompanijama u Hrvatskoj, kao što su Maistra, Sheraton, Kempinski. Hrvatsko predstavništvo otvaramo kako bi imali kontinuirane kontakte s gospodarstvom. Naše su usluge i naši ljudi su traženi u mnogim zemljama, od Njemačke, Austrije do Malte, i moramo pokriti sva ta tržišta koja su nam zanimljiva. Zbog velike potražnje, na hrvatskom tržištu smo ocijenili da će najbolji način biti da postavimo lokalni tim koji će proći sve potrebne obuke, biti će praćeni od strane naše kompanije, te raditi i širiti ono što su naše najznačajnije vrijednosti i imati pristup poslu koji nas čini drugačijim.

Što sve nudite poslodavcima i radnicima?
Ovisi od zemlje i od projekta, u nekim zemljama imamo i outsorcing kuću, nudimo posredovanje u zapošljavanju, ali imamo i svoje trening centre i ljude koji rade treninge i razvoj zaposlenih. To je veliki sustav s oko 60 zaposlenih i oko 15 milijuna eura prometa godišnje. Pomažemo poslodavcima da angažiraju najbolje kandidate koji su im potrebni, koristeći naše kvalitetne i efikasne procese za regrutaciju i selekciju. Imamo detaljne baze kandidata i inovativne metode za odabir onih koji će najbolje odgovoriti određenom poslodavcu. Nudimo i niz tehnika za procjenu na osnovu kojih poslodavci mogu detaljno upoznati nove zaposlene i prije nego im dodijele prva zaduženja. 

Što onda poslodavci u Hrvatskoj mogu očekivati od vas, osim da im pomognete da uvezu kvalitetne radnike?
Prioritet nam je da pružimo naše brojne usluge poput coachinga, treninga, developmenta, nekih konzultantskih usluga koje smo razvili u drugim zemljama. HR Partners ima određene alate za koje smo ekskluzivni zastupnici za područje bivše Jugoslavije, koje želimo implementirati u Hrvatskoj. Radi se o trenutno u svijetu najzastupljenijim trendovima i metodologiji za razvoj, procjenu zaposlenih, ispitivanja, psihološku analizu. Neke od njih trenutno koriste neke kompanije u Hrvatskoj, ali na razini cijelog sustava turizma za sad se takve usluge ne mogu pronaći. 

Kako to da ste pokrenuli ovakav biznis u vremenu u kojem je bilo teško predvidjeti današnje potrebe tržišta?
I sam sam odrastao na moru i poznate su mi potrebe turizma, u čijem je središtu uvijek bio čovjek i kvalitetan radnik. S ovim projektom smo krenuli prije jedanaest godina, kad smo prepoznali da će kvaliteta i profesionalnost usluga biti komparativna prednost kompanija u odnosu na sve ostalo, a moto naše firme je "snaga je u ljudima". Zbog toga i u našoj kompaniji jako puno ulažemo, i novca i energije, da naše ljude izgradimo do te razine da se, kad nude usluge i servis našim klijentima, postave maksimalno u poziciju korisnika usluge. Uz regrutiranje radnika stoga jako puno ulažemo u njihovu edukaciju, među ostalim imamo i  privatni trening centar u Crnoj Gori osmišljen po najvišim američkim standardima za obuku ljudi u turizmu. Naš posao ne staje onog trenutka kad se radnik zaposli, već pratimo njegov rad od zapošljavanja dok se ne vrati kući, pratimo i stupanj zadovoljstva radnika kao i poslodavca odnosno našeg klijenta. Kontinuiran kontakt s jednima i drugima jamči najbolju moguću kvalitetu.

Koliko ste ljudi već zaposlili u tih 11 godina?
Kroz naš sustav prošle su desetine tisuća radnika, imamo portale za zapošljavanje preko kojih radimo promocije za zapošljavanje po cijeloj bivšoj Jugoslaviji, bazu koju gradimo već jedanaest godina i ona je svaki radni dan punija za sto, dvjesto ljudi.

Koliko je danas relevantno formalno obrazovanje u turističkim zanimanjima, čiju reformu zazivamo u Hrvatskoj, pa nikako da se dogodi?
Formalno obrazovanje nikad ne prati trendove na tržištu, ne samo kod nas nego niti u Velikoj Britaniji ni u Americi , jer se kretanja tržištu toliko brzo mijenjaju da formalno obrazovanje to nikad ne može popratiti. Može postojati eventualno neka osnova koju daje škola, a sve preko toga su vještine koje treba usavršavati, a koje su im potrebne u poslu.

Hrvatski poslodavci traže povećanje kvota za uvoz radnika, a već ovog ljeta mogli smo čitati da su Srbi spasili sezonu u Hrvatskoj. Kakav je interes za rad u Hrvatskoj?
Interes za rad u hrvatskom turizmu je velik u Srbiji, kao i Crnoj Gori i BiH, iz niza razloga, od većih plaća do toga da je turizam u Hrvatskoj mnogo bolje organiziran, što je važno ljudima koji taj posao vole. Samim tim što je sustav uređen, opterećenje na jednom radniku je znatno manje nego u neuređenom sustavu, i to je vjerojatno jedan od vodećih razloga zbog kojeg se ljudi odlučuju doći u Hrvatsku. U Hrvatskoj imaju pravo na slobodan da, radni dan im ne traje dulje od osam sati uglavnom a ne 10 ili 15 sati.

Kakva su vaša iskustva u Hrvatskoj s administracijom, skupljanjem potrebnih papira za rad stranaca?
U Hrvatskoj imamo najbolja iskustva u regiji, tu se papiri dobiju za mjesec dana, za razliku od Slovenije u kojoj proces traje i do tri mjeseca, iako su njihove potrebe jednake kao u Hrvatskoj. I u Crnoj Gori je proces puno sporiji, veliki su redovi, dosta neefikasna infrastruktura. Dodatno ohrabruje i najava digitalizacije procesa u Hrvatskoj, ako to provedete bit ćete najkonkurentniji u regiji u smislu svih resursa potrebnih da se ponude ljudima da bi došli da rade. Lako je podići plaće za 10 ili 20 posto, jer će se i cijelo gospodarstvo kretati u tom smjeru, ali druge stvari koje su nevidljive na prvi pogled jako su važne da se stvori kompletna slika.

I dalje međutim imamo puno otpora uvozu radne snage. Je li to opravdano i ima li se smisla boriti protiv migracija?
Živimo u periodu globalizacije u kojem se sve otvara, otvaraju se granice, lakše se putuje, prije deset godina bilo je znatno manje ljudi koji su putovali i na godišnji odmor. Ljudi teže da idu tamo gdje im odgovara, što naravno uz pozitivne ima i negativne strane, jer izaziva odljev radnika. Migracije stanovništva treba prihvatiti kao neizbježne, protiv toga se nije potrebno puno boriti, već se tome treba prilagoditi. Svi koji prihvate da su migracije nezaustavljiv proces, prije će doći do rješenja za svoje poslovanje.   

Hoće li veći uvoz radnika iz zemalja u kojima su niže plaće, poput Srbije i BiH, srušiti plaće u Hrvatskoj?
Mislim da neće, jer su plaće stvar države u kojoj se radi, i ono što je minimalna zarada u Hrvatskoj, uključujući i neke dodatke, već sad je stimulativnije u odnosu na druge zemlje. Ono što će Hrvatska i ostale zemlje koje žele privući radnu snagu morati pratiti su regionalni trendovi koje treba usklađivati kroz razne politike olakšica, poreznih  subvencija, beneficija, da bi omogućili da se taj kriterij povećava u onoj mjeri u kojoj se povećava i gospodarstvo. Ako gospodarstvo bude raslo, a njihova plaća i razina beneficija budu konstanta, opet će doći do velikih problema.