U državnoj riznici situacija je potpuno uredna, a sve obveze prema proračunskim korisnicima podmiruju se u roku, doznaje se danas iz Ministarstva financija.

Ministarstvo se već četvrti mjesec zaredom ne koristi unutarmjesečnim bankarskim kreditima, a idućega tjedna neće biti niti aukcije trezorskih zapisa, istaknuto je.

Prema preliminarnim podacima Ministarstva financija, ukupni manjak u državnom proračunu na kraju kolovoza ove godine iznosio je 13,02 milijarde kuna, što je 2,77 milijardi kuna više od plana.

Ukupni prihodi proračuna u tome su razdoblju dosegnuli 70,25 milijardi kuna, te su bili 3,5 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju.

Ukupni rashodi proračuna iznosili su 83,26 milijardi kuna i bili su 4,1 posto viši nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Na prihodovnoj strani, porezni su prihodi iznosili 40,59 milijardi kuna, što je 4,8 posto manje nego lani.

U toj kategoriji proračunskih prihoda najviše su podbacili prihodi od poreza na dobit, kojih se u prvih osam mjeseci u proračun slilo 3,79 milijardi kuna, što je 32,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Nedavno je ministar financija Slavko Linić napomenuo da se bilježi podbačaj prihoda od poreza na dobit, jer se tvrtke odlučuju na njezino reinvestiranje, s obzirom da je tada dobit neoporeziva.

Istodobno, prihodi od poreza na imovinu porasli su 19,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dosegnuvši 302,05 milijuna kuna, a prihodi od poreza na dohodak uvećani su 9,7 posto, na 813,62 milijuna kuna.

Prihodi od oporezivanja roba i usluga blago su smanjeni u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U prvih osam mjeseci dosegnuli su 34,63 milijarde kuna, što je 0,6 posto manje.

Pritom su prihodi od poreza na dodanu vrijednost smanjeni 1,3 posto, na 26,43 milijarde kuna, i to ponajviše zbog izostanka prihoda od PDV-a pri uvozu, jer se on nakon ulaska Hrvatske u EU ne obračunava prilikom uvoza već će biti naplaćen prilikom prodaje uvezene robe. Kako je nedavno istaknuo ministar Linić, taj udar iz kolovoza je jednokratan i kompenzirat će se tijekom preostala četiri mjeseca do kraja godine.

Prihod od posebnih poreza i trošarina, pak, porastao je 1,1 posto, na 7,32 milijarde kuna.

Istodobno, prihod od doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i za zapošljavanje smanjen je 3,8 posto, na 24,5 milijardi kuna.

Najveći postotni skok na prihodovnoj strani proračuna ostvaren je u prvih osam mjeseci na stavki pomoći i to za 69,3 posto, na 848,1 milijun kuna.

Ukupni rashodi proračuna u prvih osam mjeseci iznosili su 83,26 milijardi kuna, te su bili 4,1 posto viši nego u istom lanjskom razdoblju.

I dok su rashodi za zaposlene smanjeni 4,8 posto, na 14,4 milijarde kuna, a materijalni rashodi za 3,9 posto na 5,02 milijarde kuna, povećavani su financijski rashodi, i to za 20,5 posto, na 6,8 milijardi kuna, te rashodi koji se tiču pomoći dane u inozemstvu i unutar općeg proračuna, za 17,6 posto, na 3,66 milijardi kuna.

Na rashodnoj strani proračuna zamjetno je i smanjenje izdataka za dane zajmove, i to za 62,6 posto u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine. Od početka godine do kraja kolovoza izdano ih je 519,23 milijuna kuna.