Međunarodni sveučilišni profesori i stručnjaci za urbano planiranje i razvoj, okupljeni u mrežu urbanih istraživača INURA, apelirali su u utorak na zastupnike zagrebačke Gradske skupštine da odbace predložene izmjene Generalnog urbanističkog plana (GUP), kojima se omogućuje realizacija "Zagrebačkog Manhattana".

Istraživači, stručnjaci i profesori sa sveučilišta u Londonu, Torontu, Amsterdamu, Berlinu, Parizu, Ateni, Zurichu, Melbourneu, Zagrebu i mnogim drugim gradovima, koji su ove godine posjetili Zagreb u sklopu 29. konferencije INURA-e, zabrinuti su zbog informacije da bi Zagreb mogao slijediti primjer gradova koji su privatizirali i posljedično uništili svoj obalni pojas kroz projekte tzv. urbane regeneracije, slične projektu "Zagrebačkog Manhattana".

Zastupnici će izgubiti mogućnost da planiraju i razvijaju svoj grad

Ako zastupnici Gradske skupštine odobre predložene izmjene GUP-a, oni će kao demokratski izabrani predstavnici svih građana Zagreba izgubiti mogućnost da planiraju i razvijaju svoj grad, jer će ga predati u ruke globalnim investitorima koji ne odgovaraju nikakvom institutu demokracije, upozoravaju članovi INURA-e u otvorenom pismu.

Predaja zemljišta u ruke međunarodnim investitorima, bez jasno postavljenih demokratskih procedura i uvjeta, obično rezultira izgradnjom građevina koje izvlače vrijednost iz grada, a ne doprinose potrebama tog grada. Takvi projekti uvijek se planiraju i grade tako da pogoduju interesima globalne, mobilne elite, a vode malo ili nimalo računa o potrebama lokalnog stanovništva, ističe se u pismu.

Također, imaju minimalnu ili nikakvu obvezu da služe javnom interesu i isključivo su orijentirani na stvaranje profita za investitore. Svjedočili smo mnogim takvim slučajevima u drugim svjetskim gradovima gdje je gradska uprava, nakon što bi žrtvovala vrijedno zemljište, imala malu ili nikakvu proračunsku korist jer su investitori skloni iskorištavanju poreznih olakšica i kreativnom računovodstvu, navode stručnjaci.

Projekt u Beogradu pokazao se štetnim za zdravlje i standard stanovnika

"Ne postoje istraživanja koja dokazuju da su ovakvi projekti u drugim gradovima rezultirali pozitivnom ekonomskom ili društvenom promjenom. Ne moramo se zagledati daleko: samo 400 km niz istu rijeku možemo vidjeti da sličan projekt u Beogradu nije donio ekonomski razvoj gradu niti je privukao kvalitetne poslove, već se pokazao štetnim za zdravlje i životni standard stanovnika".

Alarmantna je činjenica da se "Zagrebački Manhattan" dogovara iza zatvorenih vrata bez javnosti dostupnih informacija o detaljima projekta ili potpisanom memorandumu o razumijevanju s investitorom, te sa ciničnim rokom od samo 18 dana za javni poziv investitorima za iskazivanje interesa u realizaciji projekta na površini od preko milijun kvadratnih metara.

Unatoč tome što se razvoj tog područja pažljivo planirao preko 60 godina, uključujući i recentnu studiju Arhitektonskog fakulteta o Zagrebačkom velesajmu, koju je naručio Grad Zagreb, najvažnije odluke o budućnosti tog područja sada se donose nevjerojatno ishitreno, pri čemu je jedino sigurno da se radi o prijenosu velike količine javnog vlasništva u privatne ruke, kaže se u pismu.

Mnogi bi gradovi zavidjeli Zagrebu na pojasu javne zelene površine uz riječnu obalu

S druge strane, mnogi bi gradovi zavidjeli Zagrebu na onome što ima – jedinstveni pojas javne zelene površine uz riječnu obalu koji prolazi središtem grada. Takva vrijedna imovina postajat će sve dragocjenija kako se gradovi budu morali sve više prilagođavati rastućim rizicima koje donose klimatske promjene.

Zeleni pojas oko rijeke Save već predstavlja zaštitnu mjeru protiv urbanih toplinskih otoka jer stabla i ostala vegetacija hlade grad i doprinose bioraznolikosti. Također, kao javne zelene površine, ta područja doprinose fizičkom i mentalnom zdravlju svih građana koji ih koriste. Njihova iskoristivost u smislu prostora za rekreaciju, biološke i okolišne vrijednosti može se dodatno unaprijediti, no jedino ako grad zadrži vlasništvo i kontrolu nad njima.

Potpisnici otvorenog pisma, ukupno 44 stručnjaka i profesora, također apeliraju na zastupnike Gradske skupštine da uzmu u obzir postojeću građansku participaciju i prigovore koje su građani iznijeli – naročito više od 14.000 potpisa koji su dosad prikupljeni protiv uništavanja sportsko-rekreacijske zone i realizacije spornog projekta.