Konkurentnost županija prema trećem istraživnaju koje je provelo Nacionalno vijeće za konkurentnost, nije se promijenila u usporedbi s prethodna dva iz 2007. i 2020., što je alarm za dugoročnu strategiju regionalnog razvoja i smanjenja jaza između pojedinih dijelova zemlje.

Grad Zagrebi i dalje je lider, a tek je Zagrebačka županija istisnuta iz grupe pet najkonkurentnijih, pa je uz Varaždinsku, Istarsku, Međimursku županiju sada Primorsko-goranska županija. I začelje liste je nepromijenjeno – najnekonkurentniji su Požeško-slavonska, Vukovrsko-srijemska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija. Vidljiv pomak nabolje u onima na sredini ove rang-ljestvice imaju tek Osječko-baranjska, Krapinsko-zagorska i Zadarska županija. Analiza 168 različitih pokazatelja ovog istraživanja pokazala je da je u najkonkurentnijim županijama izražen pozitivan migracijski saldo i veće učešće visokoobrazovanih ljudi, uz izuzetak Međimurske i Varaždinske županije, a uočljivo je i da one imaju više poduzetničkih zona.
 

Obrnut je, pak, trend prisutan kod najmanje konkurentnih županija. Slavica Singer, profesorica Ekonomskog fakulteta u Osijeku, upozorava kako bi negativan migracijski trend Vladu morao zabrinuti i potaknuti na policentričnu regionalnu politiku kojom će se taj trend prelijevanja ljudi zaustaviti. I poslovni sektor je intenzivniji u konkurentnijim županijama – one imaju veći broj tvrtki i obrta, te zaposlenih po broju stanovnika. Analiziraju li se percepcije stanovnika, primijetno je da su u morskim županijama (Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačka) pesimističniji, te konkurentnost svojih županija ocijenjuju bitno lošijom nego što jest, dok su optimisti u istočnom dijelu (Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Izviješće NVK-a pokazuje i da je naslabiji stup konkurentnosti i dalje slaba razvijenost financijskog tržišta, te klastera i lokalne uprave.

U pravilu su konkurentnije županije i razvijenije, no, analiza pokazuje i da kod županija s visokim stupnjem konkurentnosti nije uvijek jednak rang onome po visini BDP-a po stanovniku, pa se, kaže Singer, nameće pitanje zašto se taj potencijal ne uspijeva pretvoriiti u novu vrijednost. Takav su slučaj, primjerice, Zagrebačka, Međimurska i Varaždinska županija. S druge strane, subvencije kod pojedinih županija dižu razinu BDP-a po stanovniku, ali, upozorava Singer, na duge staze prijete umrtvljavanjem poduzetničkih aktivnosti. Zanimljiv je i podatak da se pojedine manje razvijene županije okreću razvoju temeljenom na inovacijama, poput Šibensko-kninske, Bjelovarsko-bilogorske, Sisačko-moslavačke i Ličke, dok one razvijene zaostaju, pa je na začelju tako i sam Grad Zagreb. Istraživanje konkurentnosti pokazuje i da se razvojne razlike između županija ne smanjuju, pa je odnos između Zagreba i Brodsko-Posavske i Virovitičko-podravske županije 1 naprama 3, dok je po nezaposlenosti 1 naprama 4.
 

Promjene u razini konkurentnosti zahtijevaju dugoročne ciljeve, a nažalost NVK samo može konstatirati da se većina preporuka za konkurentnost županija i dalje nisu provele. Tako se preporuča nadzor provedbe, povezivanje poslovnog sektora, lokalne uprave i akademske zajednice, jačanje potencijala za povlačenje EU sredstava, analiza  teritorijalnog (pre)ustroja, razvoj regije znanja, jačanje investiranja i poduzetničkog kapaciteta županija, restrukturiranje gospodarske strukture, razvoj županijske infrastrukture i sadržaja za kvalitetniji život. Lokalne jedinice potrebno je ohrabrivati za JPP projekte, ohrabrivati nove i tradicionalne industrije, poboljšati prometnu povezanost, posebice zračnu vezu između istočne i južne Hrvatske. 

Najkonkurentnije regije EU

Nizozemski Utrecht najkonkurentnija je regija EU. Slijede britanske regije Londona, Berkshirea, švedski Stockholm, te regije Amsterdama u Nizozemskoj, Frankfurta u Njemačkoj, Pariza u Francuskoj, danskog Kopenhagena i Zuida u Nizozemskoj. Na dnu ljestvice od 262 regije koje su od njih ukupno 273 obuhvaćene posljednjim istraživanjem indeksa konkurentnosti najlošije su plasirane 23 regije iz Rumunjske, Bugarske i Grčke. Hrvatske su dvije regije svrstane tek nešto iznad te najlošije kategorije. Jadranska regija je na 229 mjestu, a Kontinentalna je na 227. Najlošije su rangirane promatraju li se institucije, na 239. mjestu, porazan je rezultat i po obrazovanosti (227. i 228. mjesto), dok nešto bolje stojimo po podindeksu  inovativnosti – Jadranska regija na 190., a Kontinentalna na 184. mjestu.

Izjave

Imamo prevelik broj općina, gradova i županija i o njihovom je smanjivanju važno promišljati. Prošla je prva godina članstva u EU i bitno je sagledati pokazatelje regionalne konkurentnosti 
Ivica Murdinić, predsjednik HUP-a

Agrokor osjeća razlike između pojedinih županija po potrošačkoj snazi. Nije jednostavno raditi u uvjetima tako velikih razlika na malom tržištu 
Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora

U Zagrebu koji je središte znanstvenih i istraživačkih institucija i poslovnog sektora, doista zabrinjava podatak da je po inovativnosti na začelju ljestvice hrvatskih županija 
Sandra Švaljek, dogradonačelnica Zagreba